SIMBOLI OTPORA SVAKOJ TUĐINSKOJ VLASTI

Objavljena monografija 'Zrinski & Frankopani - 100 godina od povratka u domovinu'

Autor

dd/h

Monografiju akademika Dragutina Feletara, Hrvoja Petrića i Nevija Šetića "Zrinski & Frankopani - 100 godina od povratka u domovinu" objavila je nakladna kuća Meridijani uz sunakladništvo Družbe braće hrvatskoga zmaja, Hrvatskoga državnog arhiva, Ogranka Matice hrvatske Čakovec i Zrinske garde Čakovec.

17.06.2019. u 15:52
Ispiši članak

Nevio Šetić u proslovu ističe kako je knjiga objavljena u prigodi sjećanja i obilježavanja 100. obljetnice prijenosa posmrtnih ostataka hrvatskih velikaša i mučenika bana Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Zemni ostatci hrvatskih velikaša, ističe, ubijenih javno pred mnoštvom odsijecanjem glave 30. travnja 1671. u Bečkom Novigradu, preneseni su u domovinu, u katedralu u Zagrebu.

Podsjeća kako je od toga tragičnog događaja, pred kojim se zgrozila sva humana kršćanska Europa do danas 348 godina poslije, nikad nije u hrvatskom narodu prestalo sjećanje na tu mučnu i tragičnu stvarnost.

Šetić ocjenjuje kako je kult Zrinskih i Frankopana izrastao u važnu hrvatsku državotvornu sastavnicu koja tijekom modernoga i suvremenog doba u kontinuitetu sinergijski snaži hrvatsku samosvijest i patriotizam.

Hrvatski kneževi ban Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan potomci su najstarijih, najpoznatijih i najvažnijih velikaških rodova u Hrvatskoj i Europi, napominje Šetić i dodaje kako su oni praplemićki rodovi starohrvatskih plemena, čija je nasljedna naslovna čast proizišla iz hrvatskoga plemenskog sustava i njegove teritorijalizacije u kneštvima i županijama, a ne iz javnopravnih staleških povlastica.

Upravo zato su, smatra Šetić, Zrinski i Frankopani bili neovisni na svojim golemim posjedima koji su obuhvaćali prostor gotovo čitave srednjovjekovne Hrvatske.

Naglašava kako su oni bili nositelji i branitelji hrvatskih nacionalnih i državnih interesa, a u vrijeme najintenzivnijih prodora Osmanlija u Europu branitelji ne samo hrvatskoga, nego i europskog prostora.

Smatra kako je Zrinsko-frankopanska buna i otpor (1664.-1671.) protiv pokušaja zatora hrvatske državne samosvojnosti i suverenosti od  strane cara Leopolda Habsburgovca postala u hrvatskom narodu simbolom otpora svakoj tuđinskoj vlasti te žrtvovanja za domovinu.

Šetić podsjeća kako je u knjizi potanko dat pregled povijesti i uloga kneževskih obitelji Zrinskih i Frankopana od njihovih početaka u 12. i 13. stoljeću pa sve do zatora u drugoj polovici 17. stoljeća.

"Središnja tema knjige je povijest seljenja  zemaljskih ostataka Zrinskoga i Frankopana četiri puta  u Bečkom Novigradu dok nisu 1919. konačno našli svoj spokoj u kripti zagrebačke prvostolnice", piše Šetić i dodaje kako su uz ostalu građu po prvi put objavljuje dnevnik Emilija Laszoeskoga, koji opisuje prijenos ostataka.

Knjiga "Zrinski & Frankopani - 100 godina od povratka u domovinu" (358 str.) podijeljena je na sedam poglavlja - Pregled povijesti Zrinskih i Frankopana, Petar Zrinski, Fran Krsto Frankopan i posljednji Zrinski - biografske crtice, Zavjera Zrinsko-frankopanska, Martirij u Beškom Novigradu, Prijenos zemaljskih ostataka hrvatskih mučenika u domovinu, Štovanje Zrinskih i Frankopana u suvremeno doba te Prijedlog Deklaracije o rehabilitaciji Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.

Na kraju knjige objavljeni su vrela i literatura, sažetci na engleskom i mađarskom jeziku te kazalo geografskih i vlastitih imena.

Akademik Dragutin Feletar rođen je 1941. u Velikom Otoku kod Legrada. Objavio je više knjiga, među kojima su tri zbirke pjesama, knjiga putopisa te povijesne monografije.

Hrvoje Petrić je rođen 1972. u Koprivnici. Predaje na preddiplomskom i diplomskom studiju povijesti iz predmeta: Ekohistorija, Ekonomska historija, Habsburška Monarhija.

Nevio Šetić (1958.) redoviti je profesor na Odsjeku za povijest pri Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.