NSK Otvorena izložba posvećena 400. godišnjici smrti Fausta Vrančića

O Faustu Vrančiću govorila je recenzentica izložbe Marijana Borić, a izložbu je otvorio potomak Fausta Vrančića Vedran Jukić Draganić. Prigodno su govorili i glavna ravnateljica NSK Tatjana Petrić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusić, Renata Margetić Urlić izaslanica hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, Ivica Poljičak iz Ministarstva kulture te Lidija Kralj iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Znanstvena suradnica u Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti HAZU-a Marijana Borić istaknula je kako se ove godine obilježava 400. obljetnica smrti Fausta Vrančića te dodala kako je on bio najistaknutiji hrvatski izumitelj i konstruktor na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće.

Naglasila je kako ova izložba podsjeća hrvatsku i svjetsku javnost na velika Vrančićeva ostvarenja. Temelj su izložbe, kako je rekla, preslike naslovnica najvrjednijih Vrančićevih djela koja u svojem fondu čuva Zbirka rukopisa i starih knjiga NSK.

Istaknula je i kako su u sklopu portala Digitalne zbirke NSK dostupne digitalizirane inačice Vrančićevih djela kao što su "Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae", koji je 1595. objavljen u Veneciji te njegova "Machinae novae" tiskan 1615./1616. također u Veneciji.

Ona se digitalizirana u mogu cijelosti pogledati u središnjem dijelu izložbe u sklopu "Virtualne izložbe Renesansni Faustus Verantius", napomenula je.

Dodala je i kako se mogu pogledati i prikazi odabranih digitalnih preslika rukopisne ostavštine Vrančićeve obitelji koju, također, u svojem fondu čuva Zbirka rukopisa i starih knjiga.

Za ostvarenje ovoga programa NSK je dobila je pokroviteljsku potporu UNESCO-a. 

Izložba "Renesansni Faustus Verantius" je dio programa Mjeseca hrvatske knjige 2017., a ostvarena je uz potporu Zaklade HAZU i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Faust Vrančić je rođen u Šibeniku 1551., a preminuo 1617. u Veneciji. Vrančić je hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik i biskup. Početno humanističko obrazovanje stječe u Požunu kod očeva brata Antuna Vrančića, uglednoga diplomata, humanista, nadbiskupa ostrogonskoga i primasa Ugarske, a zatim u Padovi studira filozofiju i pravo. 

Potkraj 16. stoljeća Vrančić je pripremio knjigu s crtežima svojih ili prerađenih tuđih izuma, te njihovim opisima. Ta je knjiga tiskana u dva izdanja, koja se razlikuju uglavnom po naslovnicama i broju jezika kojima su strojevi opisani: "Novi strojevi Fausta Vrančića Šibenčanina" (lat. Machinae novae Fausti Verantii Siceni), bez mjesta i godine izdanja, s opisima strojeva na latinskom i talijanskom jeziku, a procjenjuje se da je izdana u Firenci 1595., i "Novi strojevi Fausta Vrančića Šibenčanina", opisani latinskim, talijanskim, španjolskim, francuskim i njemačkim jezikom (lat. Machinae novae Fausti Verantii Siceni cum declaratione Latina Italica Hispanica Gallica et Germanica). Ni na tom izdanju nema godine, a pretpostavlja se da je to 1615. ili 1616. Knjiga sadrži 49 bakropisa velikoga formata na kojima je 56 različitih konstrukcija. 

Tehnička rješenja obuhvaćaju uređenje riječnih tokova, mostove, satove, mnogobrojne mlinove, preše, strojeve za mlaćenje i čišćenje žitarica, zaprežna kola, organizaciju posla i drugo te su uglavnom namijenjeni olakšavanju ljudskoga rada primjenom rada teglećih životinja, te energije vodenih tokova ili vjetra. 

Izložba je otvorena do 25. studenoga.