Mladi klarinetist o glazbi kao profesiji: 'To je kao da se bavite sportom, tri faktora su ključna'

Ovaj talentirani i uspješni klarinetist iz Makarske svoje je glazbeno obrazovanje započeo u osnovnoj školi te ga nastavio u Glazbenoj školi u Makarskoj u klasi profesora Dražena Bogdanovića. Nakon završene srednje glazbene školu i elektrotehnike upisao je Muzičku akademiju u Zagrebu u klasi profesora Davora Rebe.

Posljednju godinu studija proveo je na Universität für Musik und darstellende Kunst Graz u klasi prof. Wolfganga Klinsera putem Erasmus+ programa. Nakon završetka studija radio je u Glazbenom učilištu "Elly Bašić" u Zagrebu, da bi 2020. godine prošao audiciju u HNK-u Split i zaposlio se u kazalištu, što mu je bio san. Ivan je suosnivač festivala kULTRA koji će već treće ljeto Makarsku na sedam dana pretvoriti u centar kulture. Festival će se održati od 22. do 29. kolovoza 2024. godine. Na njemu će nastupiti i Ivan koji trenutno svira na 70. Splitskom ljetu, a očekuju ga i brojni drugi nastupi po Hrvatskoj.

U sklopu projekta "Glazbeni talenti i umjetnici ispod radara" za portal Generacija.hr je govorio o počecima u glazbi, odabiru klarineta, mogućnostima za mlade glazbenike u Hrvatskoj i vani, karijeri, nastupima i profesionalnom životu glazbenika, radu u kazalištu, festivalu kUltra i Makarskoj kao gradu kulture, novim predstavama i planovima za budućnost te što bi poručio mladima koji razmišljaju o glazbi kao profesiji.

FOTO: Nemi Bulat

'Osjetio sam da je glazba moj poziv'

Od kuda ljubav prema klasičnoj glazbi i zašto ste odabrali upravo klarinet?

Sve je počelo u trećem razredu osnovne škole kada je cijeli razred učiteljica Marilda Grubišić vodila u tadašnje prostorije Gradske glazbe Makarska na upoznavanje glazbenih instrumenata i testiranje sluha u okviru predmeta Glazbeni odgoj. Tada sam i ja testirao svoj sluh s kapelnikom Aleksandrom Srzićem koji je bio moj prvi mentor. Već tada sam pokazivao jasan interes i određeni talent pa je tako počelo moje glazbeno obrazovanje na kojem sam najzahvalniji upravo Srziću.

Što se tiče odabira instrumenta, kao dječaku su mi bili najinteresantniji limeni instrumenti. Međutim, kako je tada nedostajalo glazbenika za sviranje klarineta na lijep način su mi ‘uvalili’ klarinet.

Koliko često nastupate u Hrvatskoj, ali i izvan naših granica? Koliko vježbanja je svakodnevno potrebno da biste uspjeli u ovome poslu?

Profesionalno bavljenje glazbom je kao da se bavite sportom. Osim talenta, potrebno je svakodnevno odricanje, rad na sebi, slušanje glazbe, analiziranje teorija – to je dio svakodnevnog života ako se želite baviti glazbom. Što se tiče nastupa, radim u orkestru splitskog HNK-a i trenutno je u tijeku jubilarno 70. Splitsko ljeto. Iza mene su dva uspješna projekta. To su "Carmina Burana" Carla Orffa i "Aida" Giuseppe Verdija.

Na koji ste još uspjehe u karijeri posebno ponosni?

To su uglavnom nastupi s orkestrom splitskog HNK-a, pogotovo kada se izvode djela Giacoma Puccinija i Giuseppea Verdija na splitskom Peristilu. Isto tako, neizostavne su uspomene solističkih koncerata uz pratnju orkestra u Šibeniku i Kolnu. No, jedan nastup bih posebno istaknuo. Riječ je o mom prvom javnom nastupu u Glazbenoj školi u Makarskoj. Tada sam osjetio da je glazba moj poziv i da će mi to biti buduće zanimanje.

FOTO: Nemi Bulat

Makarsku pretvorili u centar kulture

Klarinetist ste u splitskom HNK-u. Kako ste se tamo zaposlili i koliko vam znači biti dio jednog od četiri najvećih kazališta u Hrvatskoj?

Tu radim od ljeta 2020. godine i moj prvi projekt bio je otvaranje Splitskog ljeta iste godine. San svakog akademskog glazbenika, ili barem većine, jest raditi u jednom takvom profesionalnom ansamblu i svakodnevno se razvijati uz dirigente, soliste i ostale kolege. Imam tu privilegiju i čast što se u moje vrijeme i nakon mene zaposlilo dosta mladih glazbenika, tako da sam uz sjajne kolege stekao i jako dobre prijatelje, na čemu sam jako zahvalan.

Sousnivač ste festivala kULTRA u rodnoj Makarskoj. O kakvoj je manifestaciji riječ i na čemu je naglasak? Imate li financijsku podršku lokalne vlasti ili Ministarstva kulture?

Festival sam osnovao sa svojim prijateljem i kolegom, dirigentom Marom Ricom. Ta manifestacija zamišljena je kao tjedan kulture u Makarskoj s naglaskom na glazbu. To je ujedno i spoj domaćih umjetnika i udruga u kulturi s inozemnim glazbenicima. Naravno, tu su i neizostavne glazbene radionice za djecu. Željeli smo kroz sedam dana pretvoriti Makarsku u centar kulture. Prva godina festivala je bila jako uspješna. To je bila godina prije inflacije i tada smo uz Simfonijski orkestar, koji je bio vrhunac festivala uz pratnju Luciana Batinića, nacionalnog opernog prvaka rodom iz Makarske, uspjeli dovesti i Radojku Šverko. Ona je nastupala uz manji gudački ansambl i Big Band Makarska.

Na cijeli taj festival, kao i na prošlogodišnji, sam jako ponosan. No, nakon prošlogodišnjeg izdanja odlučio sam se povući s mjesta organizatora tog festivala i tu sam palicu u potpunosti prepustio Maru Rici. Jedan od razloga mog povlačenja jest nedovoljna podrška lokalne samouprave, Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije i Ministarstva kulture. Svi oni i ove godine financiraju festival, ali sa znatno manje sredstava nego čak prve godine kULTRe. Nažalost, svi oni takvu jednu hvalevrijednu manifestaciju kulture gledaju kao ulaganje u nešto što ne donosi ekonomski profit, bez obzira na kulturnu vrijednost cijelog projekta i na doprinose za razvoj mladih, kao i za cjelokupnu zajednicu. Smatram da je to žalosno.

FOTO: Nemi Bulat

'Grad je potisnuo svoj identitet'

Kako biste opisali vašu rodnu Makarsku? Je li to grad koji odiše kulturom i kakav je odaziv na kULTRU, posebice mlađih generacija? Kako privlačite djecu i mlade?

Makarska je prekrasan gradić na Jadranu s bogatom poviješću i kulturom. Nažalost, zadnjih godina, a možda i desetljeća grad je zaboravio i potisnuo svoj identitet u želji za zaradom u turizmu i ugostiteljskih uslugama. Nažalost, kultura u mom gradu svela se na svega desetak dana u godini kroz tri vodeće manifestacije – MEtnofestival, JAZZ festival i kULTRA. Zbog velike neplanirane izgrađenosti posljednjih godina i usred inflacije, za velik broj ljudi ovaj grad postaje nepodnošljiv za svakodnevni život i za priuštivo stanovanje. Unatoč tome, za mene je Makarska najljepši grad na svijetu.

Odaziv na kULTRU bio je bolji od očekivanog. Naše glazbene radionice animirale su velik broj djece i mladih, a brojne koncerte, pogotovo završni koncert orkestra posjetio je velik broj lokalnog stanovništva i posjetitelja grada.

Na kojim sve projektima trenutno radite i koje su vam želje za budućnost? Vidite li se u Hrvatskoj ili u inozemstvu?

Ovaj tjedan nastupam u Vrlici s Gotovčevom operom "Ero s onoga svijeta". Zatim, 14. kolovoza zatvaramo Splitsko ljeto s Gala koncertom u Meštrovićevoj galeriji. Nastupit ću i u Makarskoj u sklopu kULTRE 29. kolovoza te 31. kolovoza na koncertu u Trogiru s trogirskim glazbenicima. Želio bih ostati živjeti i raditi u Hrvatskoj, pogotovo u svojoj rodnoj Dalmaciji. Nažalost, brojni problemi, pogotovo kad je u pitanju stanovanje, otežavaju mladima život u tim krajevima.

Makarski dirigent o putu do uspjeha i poslu u HNK-u: 'Na jedno se u Osijeku nikada neću naviknuti'

Što biste poručili mladim glazbenicama koje se tek počinju profesionalno baviti glazbom?

Svakodnevan rad i odricanje uz jasnu viziju su recept za uspjeh. Prema tome, da biste ostvarili svoj cilj morate zadovoljiti sva ova tri faktora i ne posustajati.

*Tekst je objavljen u sklopu projekta "Glazbeni talenti i umjetnici ispod radara" kojeg financira Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.