Legendarna Crna Kraljica u srodstvu je s poznatom dinastijom: I danas je simbol pada jedne ere

Mnogima je dobro poznata povijesna epizoda u kojoj su cara Nikolaja II. nakon Oktobarske revolucije usmrtili boljševici. Taj je važan povijesni protagonist bio u izravnom srodstvu s misterioznom Barbarom Celjskom, koja je u hrvatskoj povijesti povezana s legendom o Crnoj kraljici s Medvedgrada.  Barbara Celjska bila je sestra Fridrika Celjskog, koji je poznat po svojoj vezi s Veronikom Desinićkom, njegovom drugom suprugom.

Zbog nepoželjnosti njihovog braka protiv Desinićke organiziran je progon, a premda je oslobođena optužbe, usmrćena je te je tako postala žrtva prvog zabilježenog progona vještica u Sloveniji. Legende o Veroniki Desiničkoj su legende koje se vezuju uz dvorac Veliki Tabor. Ono što je još zanimljivije jest da je Fridrikova prva supruga bila Elizabeta Frankopan, koju je često zanemarivao te je izbivao obilazeći ljubavnice.

Na jednom takvom putovanju se strastveno zaljubio u lijepu Veroniku. Ubrzo potom, optužen za ubojstvo svoje žene Fridrik bježi s Veronikom u Fridrihstein u blizini Kočevja u južnoj Sloveniji i u tajnosti organizira vjenčanje. Ostatak priče poznat je i tragičan. Postoji i legenda o Veroniki Desinićkoj kao o čarobnici koja je spasila Veliki Tabor od Turaka. 

FOTO: Pixabay

Nasljednik kraljice s Medvedgrada

Barbara se udala za cara Žigmunda Luksemburškog, s kojim je imala samo jedno dijete – kći Elizabetu. Kad se prati izravna ženska linija može se zaključiti da je Nikolaj II. po svojoj majci potomak upravo Barbare Celjske. Genetski, to znači da su on i Barbara imali jednaku mitohondrijsku DNA (ona prelazi uvijek s majke na dijete). Dakako, car Nikolaj II. poznat je i po svojoj vezi s redovnikom Rasputinom, piše Povijest.hr.

Grigorij Jefimovič Rasputin bio je ruski svećenik, mistik i vidovnjak. U povijesti je upamćen kao redovnik iako nije imao službenu poziciju u Ruskoj pravoslavnoj crkvi. Otputovao je u Sankt Peterburg 1903., gdje je zarobio neke crkvene i društvene vođe. Postao je poznat u Sankt Petersburgu, te 1905. godine upoznao cara Nikolu II. i caricu Aleksandru.

FOTO: VisitNorthCroatia.hr

Kontroverzna osoba

Krajem 1906. Rasputin je krenuo raditi kao iscjelitelj careva sina, Alekseja, koji je bolovao od hemofilije. Neki Rusi su ga vidjeli kao mistika, vizionara i proroka, a drugi kao religioznog šarlatana. Vrhunac Rasputinove moći bio je 1915. godine kada je car napustio Sankt Peterburg kako bi nadgledao ruske vojske koje su se borile u Prvom svjetskom ratu. Kako su se ruski porazi gomilali, tako je on bivao sve nepopularniji da bi ga  u prosincu 1916. ubila skupina konzervativnih plemića.

Zaboravljeni velikan hrvatske arheologije: Čovjek koji je promijenio poimanje hrvatskog srednjeg vijeka

Povjesničari često sugeriraju da je Rasputinova skandalozna i zlokobna reputacija pomogla diskreditirati carsku vladu i tako ubrzati svrgavanje dinastije Romanov. O njemu se i dan danas svašta govori, a jedna od najpoznatijih priči jest ta da je imao aferu s caricom Aleksandrom, kao i da je započeo epidemiju kolere u Sankt Peterburgu kako bi potkopao ratne napore.