HRVATSKA MUZEJSKA BAŠTINA

KOLONA SJEĆANJA DUGA 365 DANA U GODINI Memorijalni centar Vukovar

Autor

ri

Važnu ulogu muzeji igraju u njegovanju sjećanja na nedavne događaje, u ovom slučaju na Domovinski rat koji je obilježio nastojanje stvaranja suvremene države Hrvatske. Kao ratom jedno od najteže pogođenih područja svakako je Vukovar u kojem je smješten i "Memorijalni centar Domovinskoga rata Vukovar".

21.05.2020. u 09:08
Ispiši članak

Čuvar sjećanja na Domovinski rat i Bitku za Vukovar "svojim memorijalnim, znanstveno-obrazovnim, turističkim i međunarodnim aktivnostima spaja vukovarsku prošlost i budućnost".

Edukativni dio djelovanja ove javne ustanove osnovane 2013. godine je upoznavanje posjetitelja s vrijednostima minulog rata i ratnih događanja u Vukovaru te u tu svrhu povezuje memorijalne objekte kojima ovo područje obiluje; spomenik na Trgu žrtava Ovčare, spomen-obilježje mjesta masovne grobnice na Ovčari, Spomen dom Ovčara, Spomen dom hrvatskih branitelja na Trpinjskoj cesti, hangare Veleprometa, Dom ratnika Lužac, Križ na Lušcu, središnji križ, spomen-obilježje Bogdanovci, spomen-obilježje Put spasa - Kukuruzni put, spomen obilježje Sotin-Skendra, spomenik 12 redarstvenika, spomen-obilježje masovne grobnice Nova ulica i Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata. Osnivač Memorijalnog centra je Republika Hrvatska, a njime upravlja Ministarstvo obrane.

Posjetitelji mogu razgledati nekoliko unutarnjih i vanjskih postava u Memorijalnom centru smještenom u prostorima bivše vojarne 204. vukovarske brigade ; Izložbu "Bitka za Vukovar", Prikaz srpskih koncentracijskih logora "Stajićevo" i "Begejci", Izložbu pješačkog naoružanja korištenog u Domovinskom ratu, eksponate na otvorenom te simulaciju bojnog polja "Ojačana brigada u obrani". 

Simbola ratnih stradavanja Vukovaraca i Vukovara je mnogo, a Vukovarski vodotoranj je jedan od međunarodno najpoznatijih. Visok 50 metara i obujma 2200 kubičnih metara vode, izgrađen je 1968. godine na ulazu u vukovarsko naselje Mitnicu. Riječ je o vrlo impresivnom objektu, jednom od najvećih toga tipa u Europi. Do rata na njegovom vrhu nalazio se i restoran s vidikovcem, za vrijeme rata jedna od najčešćih meta neprijateljskog topništva. Pogođen više od 600 puta, ali i dalje uspravan, uz simbol stradanja grada, označava i njegov veličanstveni otpor.

Škola mira

U sklopu Memorijalnog centra smješten je hostel "Dubrovnik" namijenjen smještaju učenika osmih razreda osnovnih škola koji u sklopu nacionalnog projekta dolaze na terensku nastavu u Vukovar. Terenska nastava uključuje učenje o vrijednostima i značaju Domovinskog rata i događanjima za vrijeme rata u Vukovaru, o demokratskim procesima koji su doveli do stvaranja suverene i samostalne RH te o njenoj obrani u spomenutom ratu. 

Posjetama memorijalnim mjestima na širem području Vukovara učenici se upoznaju s ratnim događanjima 1991. godine, ali i uopće s povijesnom i kulturnom baštinom grada te životom u njemu kroz posjet drugim ustanovama. Cijela nastava zaokružena je porukama mira, nenasilja i tolerancije na kojima bi se trebala graditi budućnost u sklopu predavanja pod nazivom "Škole mira". Godišnje Vukovar posjeti oko 40.000 učenika i njihovih pratitelja iz cijele Hrvatske.

Svibanj, mjesec sjećanja

Memorijalni centar ima još jednu važnu zadaću - obilježavanje obljetnica. 19. svibnja 1991. godine održan je referendum o hrvatskoj samostalnosti na koji je izašlo 83 posto birača - 94 posto njih odgovorilo je pozitivno na pitanje "Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama (prema prijedlogu Republike Hrvatske i Republike Slovenije za rješenje državne krize SFRJ)"?

Drugo pitanje na referendumu je glasilo "Jeste li za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi (prema prijedlogu Republike Srbije i Socijalističke Republike Crne Gore za rješenje državne krize u SFRJ)" te je na njega negativno odgovorilo 92 posto birača.

Godinu dana prije tog događaja 13. svibnja 1990. dogodio se incident na Maksimirskom stadionu koji za mnoge navijače praktički simbolizira početak Domovinskog rata i konačan raspad Jugoslavije. Toga dana sportska arena preslikala je stanje društva koje je bilo ispunjeno političkim napetostima. Samo tjedan dana prije utakmice između Dinama i Crvene zvezde koja se nikada nije odigrala, održani su prvi višestranački izbori na kojima je pobijedio HDZ na čelu s Franjom Tuđmanom. 

Sukob između Delija i Bad blue boysa s ulica se prelio na stadion te je krenula masovna tučnjava u koju se uključila milicija brutalno mlativši hrvatske navijače. 

Na svjetski dan slobode medija, Vukovar obilježava svoj dan; Dan grada i Dan zaštitnika grada sv. Filipa i Jakova.

Drugog dana svibnja još je jedna značajna i bolna obljetnica kada se cijela Hrvatska prisjeća vukovarskih heroja - dvanaestorice hrvatskih redarstvenika koji su ubijeni u stravičnom zločinu iz zasjede. 

Prvog svibnja 1995. započela je vojno-redarstvena akcija "Bljesak" kojom je oslobođeno 600 kvadratnih kilometara okupiranog područja zapadne Slavonije; Okučani, Jasenovac i Stara Gradiška, a poraženi 18. korpus "Srpske vojne Krajine" predao se tri dana kasnije iznad Pakraca. 

Mnogi građani Vukovar posjete upravo 18. studenog na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara te već tradicionalno u Koloni sjećanja prolaze križni put ulicama grada heroja dugačak pet i pol kilometara sve do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata gdje se obično polože vijenci. Već tradicionalnom manifestacijom "Svjetlosna rijeka sjećanja" u Dunav se puštaju svijeće u spomen na ubijene i nestale branitelje Vukovara, a diljem Hrvatske u svim se gradovima u 18 sati pale svijeće u sklopu manifestacije "I u mome gradu Vukovar svijetli" pa tako i u zagrebačkoj Ulici grada Vukovara. 

Redovi ispisani o tragičnim događajima čija sjećanja čuva Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar ne mogu nadomjestiti emocije koje naviru posjetom samom gradu heroju i to s porukom koja bi svima nama trebala biti u srcima i mislima: Ne ponovilo se više nikada!

 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.