U kojem je gradu spjevana hrvatska himna: Fašistička uprava to dugo nije htjela prihvatiti

Antun Mihanović rodio se 1796. godine u Zagrebu, u obitelji zagrebačkoga posjednika Matije Mihanovića i Justine rođ. Kušević.Ondje je završio pučku školu i Klasičnu gimnaziju, nakon čega je studirao filozofiju i pravo na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu. Nakon studija filozofije 1811., upisao je studij prava, koji je završio dvije godine poslije. Radio je kao pravnik 1813. godine pri Banskome stolu u Zagrebu, a od 1815. do 1821. godine bio je vojni sudac, pretežito u Italiji, potom upravni činovnik u Rijeci i to u razdoblju od 1823. do 1836. godine.

Od 1825. do 1827. godine bio je, zajedno s Andrijom Ljudevitom Adamićem, zastupnik Rijeke na Požunskom saboru, a u Rijeci je i napisao stihove pjesme "Horvatska domovina", poznatije pod naslovom "Lijepa naša".  Poslije toga prešao je u austrijsku diplomaciju i službovao od 1836. do 1858. godine. Bio je prvi austrijski konzul u Beogradu zatim je bio konzul u Solunu, Smirni, Carigradu i Bukureštu. Umirovljen je 1858. godine kao ministarski savjetnik i od tada je do smrti živio u Novim Dvorima gdje je umro 1861. godine.

Kad je posrijedi Mihanovićevo autorstvo himne, treba reći kako je pjesma objavljena u desetom broju (14. ožujka 1835.)  Gajeva (Ljudevit) književnog lista "Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka" (poslije "Danica ilirska"). "Danica" je nastala kao prilog "Novinama horvatzkim". Za himnu su od 14 strofa uzete prva i druga, te posljednja i pretposljednja. Mihanovićevu je pjesmu uglazbio hrvatski skladatelj i austrougarski časnik Josip Runjanin. 

FOTO: Facebook

Kad je postala službena hrvatska himna 

Zahvaljujući  Dinku Politeu, uredniku "Obzora", koji ju je pred­ložio  prigodom otkrića Kačićeva (Andrija) spomenika u Zagrebu 1891., Miha­novićeva pjesma postala je himna.  Prvi je put izvedena u Zagrebu tijekom otvorenja izložbe "Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva" 1891. Tom je prilikom pobijedila na raspisanom natječaju između još dvije skladbe i to Ivana pl. Zajca "Bože živi blagoslovi" na tekst Petra Preradovića i "Hrvatska himna" Huga Badalića. Status neslužbene hrvatske himne imala je sve do 29. veljače 1972. godine, kad je proglašena službenom himnom Socijalističke Republike Hrvatske, a Ustavom iz 1990. godine dobila status himne Republike Hrvatske.

Rijeka je kao pogranično, rubno područje, u svojoj je povijesti često prilagođavala svoje interese većim silama, a time i  svijest o državnoj samostalnosti i nacionalnoj samobitnosti.  Kako su trgovci Rijeci davali glavno obilježje, ostale su zanemarenevrijednosti koje su u Rijeci dali brojni hrvatski velikani. Ipak, nepobitna je činjenica da su u gradu živjeli i djelovali mnogi  znameniti Hrvati. Inače, himna je spjevana je u zgradi Gubernijalne palače na Jadranskom trgu u Rijeci , gdje je  Mihanović imao "stan i ured". 

Prije 153 godine izgubio je život zbog Hrvatske: Ubrzo su krenula uhićenja po Zagrebu

Političke prilike u gradu za vrijeme talijanske fašističke uprave nisu dopuštale da se Mihanovićevo ime nadjene ulici ili trgu. Stoga je grad Sušak njegovim imenom 1926. nazvao ulicu koja se proteže od Pariza do Orijenta, a 1935. u Hrvatskom  Zagorju članovi Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja"  podignuli su spomenik hrvatskoj himni. Godine 1927. Oton Iveković naslikao je sliku na kojoj su prikazani Mihanović i Runjanin i to okruženi vilama koje simboliziraju dijelove Lijepe Naše - Prigorje, Slavonija, Posavina, Dalmatinska Zagora...