do 23. listopada

Jedinstvena izložba 'Zub' Petra Hranuellija u galeriji Memorijalne zbirke Jozo Kljaković

Autor

U galeriji Memorijalne zbirke Jozo Kljaković (Rokov perivoj 4, Zagreb) otvorena je samostalna izložba skulptura i crteža “Zub” kipara Petra Hranuellija. Izložbu su otvorili povjesničar umjetnosti Zvonko Maković i ravnatelj zbirke Kljaković Nikša Lalin.

10.10.2018. u 09:34
Ispiši članak

Izložba se može pogledati do 23. listopada 2018. godine.

Crtež zuba kod Petra Hranuellija  je grafički prikaz oblika na papirnatoj površini. U širem smislu, slika tj crtež zuba, rađena crnim tušem pomoću kistom – debljom ili tanjom linijom.

Kombinacijom čistih linija, spajanjem crta , kontrastom crnog i bijelog, efektom crteža na papiru postiže se linearnost i plastičnost trodimenzionalnost kiparskog crteža. Crtež je način izražavanja koji je stariji od pisane riječi. Tehnike koje se koriste pri stvaranju crteža nazivaju se crtačke tehnike, a crtež je osnova Hranuellijevog kiparstva.

Na svakom zubu mogu se razlikovati tri dijela: kruna, vrat i zubni korijen. Caklina zuba je najčvršća tvar u ljudskom tijelu. Zube nalazimo u gornjoj vilici (lat. maxilla) i donjoj vilici (lat. mandibula). Hranuelli je to uspješno napravio u crtežu a nakon toga i u skulpturi bilo to da se radi u kamenu ili brušenom staklu te opet skulpturu zub kao i crtež gleda u svojoj kiparskoj jednostavnoj formi do koje nije ni lako doci.

Zubni tehničari se bave zubnom protetikom odnosno nadomještanjem izgubljenih zuba i mekanih dijelova usne šupljine umjetnim protezama, a Hranuelli se bavi skulpturalnim zubom ako bi se to tako moglo nazvati.

Likovni osvrt Marijana Grakalića

"Modernost se ne može zadovoljiti mjestom na vrhu moguće svijesti ako njezina djela u umjetnosti ne teže pomaknuti granice. Upravo to pokazuje kipar Petar Hranuelli. Nakon nedavne izložbe u Galeriji Kraluš u Zelini gdje je izlagao svoje kamene Venere, predočene kao ovjekovječenje svjetske duše (Venera anima mundi ), o čemu smo ovdje već pričali, sada nas u prostoru Galerije memorijalne zbirke Joze Kljakovića u Likovnom centru grad Zagreba, iznenađuje minijaturnom ali važnom izložbom skulptura i crteža ”Zub”. Kipar svoju zrelost dokazuje ne samo djelom (ergon), veći i snagom dovoljnom da napravi ili proizvede predmete vlastitih želja, kako onih koji se zamišljaju tko i onih koji postoje ili se tek sanjaju.

Fascinira fino dorađena plastika skulpture, perfektna bilo da su u staklu ili kamenu (izložene su dvije staklene i dvije kamene), ali još više temeljni odmak od dosadašnje kiparske naracije Hranuellija. Izložbu je moguće opisati i riječima pape Grgura IX da neki izbjegavaju istinu kako bi izbjegli skandal. (Propter scandalum evitandum veritas). Istina je, pri tome, da je po svojom konceptualnom alegorijskom, poetičnom i izvedbenom nivou ova izložba čisti skandal, naravno u pozitivnom primjeru, za naše prilike.

Ono što sada Hranuelli nedvojbeno pokazuje je konstanti kiparski napor koji stvara i oslobađa ne brinući više o ukusima lokalnih impresario i sineasta usmjerenih na klasična ograničenja kiparske poetike. Zub je impresivan umjetnički artefakt. Sad je postao podjednako artificijelni i kao što je i stvarni odnosno organski temelj postojanja. Zub je ono unutarnje i ujedno alkemijskom drvo život koje također ima krošnju (glavu), tijelo i korijenje kao i njegov mistični pandan. Prvi obredni zub vjerojatno je bio neki tronogi riton, čija forma podsjeća na formu zuba s tri korijena, danilske ii hvarske kulture iz kojih prauzora je nastao kasniji grčki iz Kalavarde kraj Kamira na Rodosu. Slika na njemu prikazuje pohotno satira i Apolona koji proganja Herakla zato jer je ovaj ukrao jedan takav čaroban tronogi ćup (zub). Također i Hermesa, koji na brzinu stiže da posreduje. Stariji ritoni uglavnom su crveni, boje boginje i života, i nemaju po sebi slikarije već simbole odnosno magijske ornamente.

Vratimo se izloženim kipovima, jer su oni kruna jednog složenog umjetničkog procesa koji u sebi sadrži poruku koja nije tek stvar spoznaje, nego unatoč gotovo apolonijskoj čistoći i izvedbi artefakta, i dio jedne hedonističke senzibilnosti. Zub sadrži i princip zadovoljstva kojeg pruža i koji nije tek gastrozofski, već nužno i erotski, poput jezika ili uda.

U kompleksnoj predstavi značenja kojeg pružaju ove nove Hranuellijeve skulpture važno je još napomenuti da se unatoč njihovoj očito savršenoj jednostavnosti u njima krije golem historizofski i alegorijski dijalektički naboj. Stoga će se, vjerujem, o njima još dugo i zanimljivo pripovijedati", napisao je u svom osvrtu Marijan Grakalić.

 


 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.