AUTOR Zorislav Antun Petrović

IZLOŽBA NA PRAVNOM FAKULTETU U Hrvatskoj je kroz stoljeća postojala svijest o štetnosti korupcije, a danas...

Autor

mpd/h

Prošireni postav izložbe „Dobri stari zakoni – tradicija suzbijanja korupcije u Hrvatskoj“, koja pokazuje da je u Hrvatskoj kroz stoljeća postojala svijest o štetnosti korupcije, otvorena je u petak na zagrebačkom Pravnom fakultetu u povodu Međunarodnog dana protiv korupcije.

08.12.2017. u 14:15
Ispiši članak

Izložba Zorislava Antuna Petrovića nastala je temeljem knjiga „Suzbijanje korupcije u Hrvatskoj u srednjem vijeku I i II“ Instituta za kulturu i etiku u kojima stručnjaci s filozofskih fakulteta u Zagrebu i Rijeci, te pravnih u Splitu i Zagrebu obrađuju srednjovjekovne pravne akte nastale na tlu Hrvatske.

Izložba pokazuje da su naši stari vlastodršci, upravljači i građani po dalmatinskim gradovima prije 800 godina bili svjesni da korupcija obitava u ljudskoj prirodi i da ju je potrebno sprečavati kvalitetnim pravnim propisima i institucijama, koje će sve što je u javnom interesu otvoriti oku javnosti i ukloniti mogućnost da se u nekom zatvorenom i mračnom prostoru odvijaju nepravilnosti, rekla je na otvaranju izložbe povjerenica za informiranje Anamarija Musa.

To, primjerice, potvrđuje odredba Statuta grada i otoka Korčule iz 1265. koja kaže: 'Kad god stignu kakva pisma Vijeću i upravi Korčule, a Vijeće u to vrijeme ne bude na okupu, uprava zajedno s vijećnicima koji se nađu u gradu da bude ovlaštena dati da se ta pisma otvore i da ih gradski kancelar pročita'.

„Dok mi danas još često imamo problema s time da se naša tijela javne vlati pozivaju na različite razloge i uskraćuju javnosti pravo na pristup informacijama, vidimo da je prije gotovo jednog tisućljeća vladala svijest i potreba da se javnosti omogući sudjelovanje u radu tijela javne vlasti i da kreiraju javnu politiku“, rekla je Musa.

Dekan zagrebačkog Pravnog fakulteta Igor Gliha kazao je da je izložba  zgodan primjer nečega što je suprotno od uvriježenog mišljenja po kojem ljudi korupciju doživljavaju gotovo pa normalno, jer pokazuje da su svijest o korupciji, potreba za antikoruptivnim djelovanjem i dobri propisi postojali kroz stoljeća, čak i tisućljeća.

Predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije Željko Jovanović rekao je da se iz povijesti može učiti kako spriječiti da korupcija uništi cijelo društvo.

Ustvrdivši kako je po mišljenju građana ključni problem uspješnijoj borbi s korupcijom pravosuđe i ne dovoljno dobar rad svih zaposlenih u sustavu pravosuđa, Jovanović je rekao kako se nada da će buduće generacije Pravnog fakulteta biti uspješnije u represivnom dijelu borbe protiv korupcije.

Drži dobrim u povodu Međunarodnog dana protiv korupcije probuditi uspavani entuzijazam u Hrvatskoj kad je riječ o borbi s korupcijom jer mu se čini da je u posljednje vrijeme taj entuzijazam splasnuo što može dugoročno imati štetne posljedice.

Autor izložbe rekao je da nastoje kroz razne događaje upozoriti koliko je korupcija štetna i pogubna te što se sve može učiniti da bi se njen štetan utjecaj na društvo smanjio, a jedan od načina je edukacija i podsjećanje na dobre stare zakone, odnosno rješenja koja su provedena kroz stoljeća.

Institut za kulturu i etiku je 2013. izdao prvu knjigu Suzbijanje korupcije u Hrvatskoj u srednjem vijeku u kojoj su radili primjere suzbijanja korupcije u statutima nastalim na našoj obali Jadrana između 13. i 16. stojeća, počevši od Vinodolskog zakona preko Dubrovačkog, Splitskog i Zadarskog statuta, čime su, smatra, uspjeli zainteresirati širu javnost za ta rješenja koja su se pokazala toliko puta korisnima.

U modreno doba lakše je imati što manje teksta pa smo napravili izložbe u formi SMS-a, što znači da ni jedan od citata nema više od 160 znakova, podsjetivši kako se sve može korupcija suzbijati.

Izložba je prvi put predstavljena u zagrebačkom HNK-u u rujnu 2015. i dosad je obišla Europski parlament te brojne gradove i općine u Hrvatskoj.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.