Na Interliberu predstavljen 'Rječnik suvremenih hrvatskih osobnih imena'

O knjizi su govorili recenzentice Anđela Frančić, Anita Celinić i Ivana Matas Ivanković te autorice Ankica Čilaš Šimpraga i Dubravka Ivšić Majić.

Recenzentica Farčić je istaknula kako je knjiga rezultat rada onomastičkih znanstvenika koji su ovom knjigom obogatili hrvatsku antroponomastičku leksikografiju. Podsjetila je kako su osobna imena u početnoj hrvatskoj leksikografiji bilo slabo zastupljena te dodala kako je začetnik hrvatske antroponomastike Pava Ritter Vitezović koji je obradio imena u svom rječniku.

Ocijenila je kako ovaj rječnik, za razliku od dosadašnjih imenoslova, na nov i suvremen način obrađuje hrvatska imena.

Ankica Čilaš Šimpraga istaknula je da su autori na rječniku radili četiri godine te dodala kako su u knjizi su obradili oko 3000 od 5563 imena za koliko se pretpostavlja da ih ima u Hrvatskoj.

Naglasila je kako je ovo prvi rječnik suvremenih hrvatskih osobnih imena koji je rađen po suvremenoj znanstvenoj metodologiji.

Nas je zanimalo, istaknula je, koja su najčešća imena, kada se i zašto počinju nadijevati djeci, koji su jezični i kulturološki razlozi, jednako kao i koliko nositelja ta imena imaju danas.

Najstarija hrvatska imena zapisana su u 8. stoljeću, riječ je o imenima narodnoga podrijetla, rekla je dodala kako najstarija imena u rječniku potječu iz 9. stoljeća, a to su Borna, Branimir, Budimir i Domagoj. Rekla je da se od 10. stoljeća pojavljuju i svetačka imena. Suživot narodnih i svetačkih imena traje do Tridentskog sabora u 16. stoljeću, rekla je dodavši kako su se od tada sljedećih 200 godina nadijevala isključivo svetačka imena, među kojima su prevladavala imena apostola. Napomenula je i kako su preživjela samo dva narodna imena - Božo i Cvjetko, odnosno ženska imena Božica i Cvita.

Po riječima Čilaš Šimprage od 18. stoljeća opet su se počela nadijevati narodna imena. Na nadijevanje imena, osim vjere, često je utjecala i politika, napomenula je dodavši kako su se imena mijenjala ovisno o tome u kojoj smo državi bili. Neka od imena koja su nastajala u vrijeme Drugoga svjetskog rata bila su određena i mjestom rođenja pa tako imamo, kako je navela, Sutjesku, Sinajku i Suesku. Danas u Hrvatskoj živi i pedesetak žena s režimskim imenima, među kojima se ističe i ime Sovjetka, napomenula je.

Istaknula je i kako 90-ih godina nije bio bum svetačkih imena, nego narodnih. Danas je ime Franjo ili Frano popularnije nego u to doba, rekla je dodavši kako se vratilo i nadijevanje ime Marta, a oživjela su i imena Anđa i Mare jer su oba kratka.

Rječnik suvremenih hrvatskih osobnih imena izrađen je u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u sklopu projekta Baza suvremenih hrvatskih osobnih imena.  Polazište za izradbu rječnika bila je baza službenih osobnih imena s podatcima o broju nositelja svakoga imena. Ti su podatci dobiveni od Državnoga zavoda za statistiku i donose se prema Popisu stanovništva Republike Hrvatske 2011. godine, prema kojemu je tada u Hrvatskoj živjelo 4.284.889 stanovnika. Tada su potvrđena 5563 imena s više od deset nositelja.