Ideja o rušenju Poljuda podigla buru: 'On je ravnopravan Dioklecijanovoj palači'

Gradonačelnik Tomislav Šuta, koji je već ranije kritizirao postojeći plan obnove, poništio je natječaj vrijedan više od 20 milijuna eura, najavivši da će budućnost stadiona biti definirana kroz izradu sveobuhvatne studije izvedivosti i potencijalno referendum građana. I Hajduk i Grad Split sve su skloniji ideji rušenja starog i gradnje novog stadiona koji bi zadovoljavao suvremene standarde. Kao moguće lokacije spominju se Brodarica i TTTS zona, a premijer Andrej Plenković izjavio je da će Vlada financijski poduprijeti projekt jednakim intenzitetom kao obnovu stadiona Maksimir u Zagrebu.

Međutim, rušenje Poljuda naišlo je na otpor struke. Društvo arhitekata Splita (DAS) upozorava da se radi o zaštićenom kulturnom dobru te simbolu moderne arhitekture izgrađenom za Mediteranske igre 1979. godine. Smatraju da se ovako važna odluka ne smije donositi na temelju emocija i političkih interesa, već uz stručnu procjenu, transparentnu javnu raspravu i jasno definirane ciljeve, sportske, urbane i kulturne. 

Da bi rušenje uopće bilo zakonski moguće, Ministarstvo kulture bi moralo ukinuti status Poljuda kao kulturnog dobra, što bi značilo preispitivanje i poništavanje vlastitih stručnih odluka iz 2015. godine. To otvara dodatna pitanja o vjerodostojnosti sustava zaštite kulturne baštine. Udruga Naš Hajduk podržava gradnju novog stadiona, ističući da današnji profesionalni sport zahtijeva infrastrukturu koju Poljud više ne može ponuditi. Poljud tako više nije samo pitanje sporta,  postao je simbol šire rasprave o odnosu prema javnom prostoru, kulturnoj baštini i identitetu grada. Odgovor na pitanje što s Poljudom neće biti jednostavan, ali mora biti stručan, promišljen i u interesu svih građana Splita, piše tjednik 7Dnevno.

FOTO: Duje Klaric / CROPIX

'Komu bi palo na pamet rušiti?' 

Stadion Hajduka izgrađen je 1979. u splitskom predjelu Poljud za potrebe VIII. Mediteranskih igara, prema projektu arhitekta Borisa Magaša, koji je za njega dobio Saveznu nagradu "Borba". Zbog svog oblika i konstrukcije prozvan je "Poljudska ljepotica", a smatra se jednim od najvažnijih djela moderne arhitekture u Hrvatskoj. Stadion ima jedinstvenu školjkastu formu, iz zraka izgleda poput kruga, dok se iznutra otvara poput školjke, s lučnim tribinama koje nose betonska rebra. Ima dva glavna gledališta, zapadno i istočno, i inovativnu krovnu konstrukciju širine 206 metara, što ju čini najvećom takve vrste u svijetu.

Krov natkriva obje tribine, sastoji se od čelične rešetkaste konstrukcije s leksan panelima koji propuštaju svjetlo, ali štite od UV zračenja. Zapadna tribina ima 12.707 sjedećih mjesta, istočna 13.217. Ispod tribina smješteni su sportski, poslovni i klupski sadržaji, uključujući dvorane, saune, uredske prostore i trofejne sale. Travnjak je dimenzija 105 puta 68 m, okružen atletskom stazom i kompletnom atletskom infrastrukturom. Poljud je osmišljen kao spoj arhitekture i krajolika, nadovezujući se na ideje Vladimira Turine. Zbog svoje kulturne i arhitektonske vrijednosti, 2015. je proglašen zaštićenim kulturnim dobrom.

Plenković otkrio detalje vezane uz obnovu Poljuda: 'Mi smo već ranije donijeli odluke...'

"Komu bi palo na pamet rušiti zaštićeno kulturno dobro i jedan od najboljih primjera moderne arhitekture u Hrvatskoj, pa i šire", pita se arhitekt Maroje Mrduljaš. "Nažalost, živimo u vremenima u kojima ima više interesa za rušenje i ponovno građenje nego za održavanje onoga što već imamo. Takav je pristup neodgovoran čak i kada se ne radi o vrhunskim kulturnim vrijednostima, a stadion Poljud arhitektura je koja je ravnopravna Dioklecijanovoj palači", smatra arhitekt Maroje Mrduljaš.