HRVATSKA MUZEJSKA BAŠTINA

I muzeji su se preselili online

Autor

ri

Epidemija koja je, tako se čini, preuzela nadzor nad svim aspektima ljudskih života zatvorila je veliki dio svijeta u četiri zida i stavila pred čovječanstvo novi izazov; kako psihološki preživjeti u 'ratu protiv nevidljivog neprijatelja'?

19.03.2020. u 09:18
Ispiši članak

Društveni život preselio se na društvene mreže pa je logično da se i dnevna doza kulture potraži na mrežnim stranicama. Zanimalo nas je koliko virtualni muzeji zauzimaju prostora na webu te smo ovdje izdvojili njih nekolicinu čije proučavanje može bar malo nadomjestiti fizički posjet ovim velebnim čuvarima povijesti i umjetnosti.

Na bespućima interneta prvo smo naišli na Virtualni muzej avangardne umjetnosti.

Fundus Muzeja 'avangarde' osnovanog 2009. godine sačinjava kolekcija 'Marinko Sudac', pravo online blago budući da na vrlo pregledan i dizajnom atraktivan način omogućuje pregled avangardne umjetnosti "u zemljama bivše Jugoslavije strukturirane po autorima, umjetničkim djelima, dekadama i geografskim područjima te njihovim poveznicama i međusobnim utjecajima s kulturnim događanjima i umjetničkim centrima regije i svijeta". Naravno, i šire.

Djela su prikazana u visokoj rezoluciji, a osim životopisa i bibliografije svakog od autora, prikazuju se i njegove, odnosno njezine veze s ostalim umjetnicima i institucijama u zemlji i svijetu.

Virtualni muzej Trnskog u međuvremenu se s web stranice preselio na društvene mreže pa sada funkcionira na način da članovi objavljuju stare fotografije ovog najstarijeg novozagrebačkog kvarta.

U drugoj polovici 2019. godine pažnju javnosti zadobila je inicijativa pokretanja novog virtualnog muzeja u čiji rad bi se 'demokratski' mogli uključiti svi koji to žele, ponajprije članovi zajednice, a ideja je da se revaloizira upravo ona baština koja je istisnuta iz službenih narativa. "Muzej susjedstva Trešnjevka - izgradnja odozdo" već je u dva navrata organizirao prikupljanje građe za virtualni fundus koji će biti izložen krajem ove godine.

Harum koronaš - ples pogađanja

Glazbala, ples i pjesma kroz povijest vrlo su dobro i nadasve zanimljivo "muzejski" arhivirani, odnosno predstavljeni u Virtualnom muzeju tradicijske baštine glazbe Međimurja. U ovom virtualnom projektu Instituta za etnologiju i folkloristiku Zagreb te Udruge Matapur otkrit ćete kako se izvorna međimurska popevka pjevala 'a cappela' te da u međimurskim napjevima ima i čimbenika keltske glazbe. 

Pjesnički motivi koji su pritom zastupljeni su od nešto rjeđih epskih pjesama (npr. o Zrinskima, o Turcima itd.), bajkovitih pjesama s mitskim motivima (o vili-djevojci, o čudesnoj košulji, o tri grješne duše...) pa do vrlo raširenih bugaršćica (suvrstica balade i sjetne priče o iracionalnom djelovanju pojedinca u sukobu s bližnjima).

Plesači tanceri su kroz povijest plesali drmeš, šotiš, čardaš, zibnšrit, čipčardaš, ketlepeš i harum koronaš, a sviralo se na biču, zvrk fraču, zujalici buhi i čegrtaljki škrebetaljki. Ovdje smo imemovali samo neke od njh.

Za one koji žele znati i vidjeti više: Na službenim stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra pronaći ćete još mnogobrojne online zbirke i virtualne izložbe koje možete pogledati u sigurnosti svoga doma.

*Članak napisan pod pokroviteljstvom JANAF-a.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.