nedostatak prostora

Hrvatski povijesni muzej objavio web stranicu s tisuću originalnih dokumenata

Autor

rj/h

U nedostatku muzejskog prostora i iščekivanju preseljenja u novu zgradu, Hrvatski povijesni muzej (HPM) objavio je web stranicu "Sjećanja na 20. stoljeće: Izbor dokumenata iz osobnih i obiteljskih ostavština HPM-a", s više od tisuću originalnih dokumenata koji inače vjerojatno ne bi bili izloženi javnosti.

08.03.2018. u 13:58
Ispiši članak

Vrijednost stranice je u tome što kroz pojedinačne i osobne sudbine govori o povijesti ovih prostora, rečeno je u srijedu na predstavljanju, te ukazuje na bogatu građu Muzeja i vrijedan rad njegovih stručnjaka te poziva da se pitanje prostora Hrvatskog povijesnog muzeja konačno riješi.

"Osnovni sadržaj je podijeljen u jedanaest cjelina, ostavština s dokumentarnom građom, od dnevničkih zapisa i dokumenata o školovanju ili vojnoj službi do razglednica i korespondencije koja svjedoči o osobnim događajima, ali i općoj situaciji i vremenu u kojoj su nastali", rekla je autoricu. Dubravka Peić Čaldarović, muzejska savjetnica u Hrvatskom povijesnom muzeju.

Po njezinim riječima, ta skupina izvora bit će korisna istraživačima povijesti 20. stoljeća, ali i predstavnicima drugih humanističkih znanosti, psiholozima, povjesničarima umjetnosti, pedagozima, pravnicima, liječnicima, studentima.

"Nastavnici povijesti u školama također mi mogli izdvojiti određeni broj dokumenata sa stranica i zainteresirati učenike da čitaju izvore i analiziraju ih. Tako bi promijenili stil podučavanja, a da pritom ne moraju izaći iz učionice", smatra.

Peić Čaldarović ističe kako je to tek mali dio dokumentarne zbirke Muzeja. "U budućnosti planiramo nadopuniti sadržaje, povezati pojedine podteme, uvesti audio zapise, tako da projekt s vremenom postane multimedijski i interaktivni", najavila je.

Goran Zlodi s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu je rekao kako je bio veliki izazov raditi s tako opsežnom građom i dvodimenzionalnim dokumentima, no pomoglo je što je građa bila inventarizirana, katalogizirana te sadržajno i tematski dobro obrađena.

Stranica je koncipirana kao virtualni katalog i izložba koji ilustrira sudbine stanovnika prošlostoljetnog hrvatskoga kulturno-povijesnog prostora - slom Austro-Ugarske Monarhije, svakodnevni život stanovnika međuratne Hrvatske u okviru nove jugoslavenske države, teško naslijeđe II. svjetskog rata (iskustva zatočenika fašističkih logora, boraca NOP-a i stanovnika NDH), politički progoni i izolacija stradalnika iz poslijeratnog komunističkog perioda jugoslavenske povijesti (KP domovi i Goli otok).

Kroz jedinstvena i autentična svjedočanstva prikazuju se promjene tradicionalnih društvenih vrijednosti, nove uloge i način identifikacije pojedinaca unutar zajednice, velike pomake u razvoju znanosti i tehnologije.

Građa predstavlja ostavštine pet obitelji – Baj, Javoršek, Sudar, Kumičić i Švob, te četiri osobne ostavštine – dr. Milivoja Jambrišaka, dr. Anke Matić, Antuna Antolovića i Hrvoja Macanovića.

Pri izboru se vodilo računa da svaka od njih sadržajnom i tematskom raznolikošću reprezentira jednu od najopsežnijih zbirki Muzeja te da sve zajedno kronološki obuhvaćaju cijelo 20. stoljeće i istovremeno ilustriraju ključne događaje i pojave hrvatske novije povijesti.

Najveća po broju predmeta, ali i vremenskom rasponu je ostavština obitelji Baj, a najmanja Grge Šore koja se fokusira na period njegova trogodišnjeg zatočeništva na Golom otoku s kojega je donio svoje dnevničke bilješke.

Zanimljiva je i ostavština Hrvoja Macanovića, prvog hrvatskog profesionalnog sportskog novinara, koji je preživio fašistički konclogor Mauthausen. Dokumenti su podijeljeni u dvije skupine, prva i opsežnija donosi službene izvještaje o zatočenicima logora s područja bivše Jugoslavije, a druga materijale pretežno osobnog ili privatnog karaktera.

Sve se može pogledati na http://sjecanjana20st.hismus.hr/hr/.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.