HRVATSKA MUZEJSKA BAŠTINA

'GRAD BJEGUNACA' Arheološki muzej Istre zna otkuda Istri naziv Istra

Autor

ri

Prema statistici Muzejskog dokumentacijskog centra najposjećeniji muzej u 2019. godini bio je Arheološki muzej Istre. Smješten u administrativnom srcu Istre, Muzej simbolizira središte arheološke povijesti toga prostora, iste one koja se može pročitati na gotovo svakom koraku dok šetate Pulom.

04.06.2020. u 09:30
Ispiši članak

Tko god poznaje Pulu, zna da kada su građevinski radovi u tijeku, bageri će gotovo sigurno naići na neko vrijedno povijesno nalazište kojih je sam grad, kao uostalim i cijela Istra puna. Stoga nije rijetkost naići na gradilište koje je privremeno zatvoreno upravo zbog arheološke procjene iskopina.

Muzej u svojoj centralnoj zgradi na adresi Carrarina ulica u svom stalnom postavu ima tri zbirke; prapovijesnu, antičku i srednjovjekovnu, a Muzej, osim zgradom, nekadašnjom austrijskom gimnazijom (izgrađenom 1890. godine), upravlja postavima na još četiri lokacije.

Iza Muzeja nalazi se Malo rimsko kazalište koje datira iz prvog stoljeća prije Krista. Pulskom kulturnom životu onoga doba bilo je za zavidjeti; na žalost od Velikog rimskog kazališta ostale su tek naznake, ali 'Malo' je dobro uščuvano vjerojatno zahvaljujući i činjenici da se nalazilo unutar zidina.

Od Malog rimskog kazališta ostali su sačuvani temelji scenske zgrade i dio polukružnog gledališta, no u antička vremena kazalište je zauzimalo veći prostor nego što je danas vidljivo jer arheološka istraživanja nikada nisu dovršena. Pretpostavlja se da je moglo primiti između četiri i pet tisuća gledatelja, što je u ono vrijeme bilo cjelokupno stanovništvo Pule.

Početkom godine krenuo je projekt "Konzervacija i rekonstrukcija Malog rimskog kazališta - Pula" te je Muzeju odobreno sufinanciranje u sklopu otvorenog poziva "Revitalizacija kulturne baštine u urbanom području Pula" Europskog fonda za regionalni razvoj. Projekt je ukupne vrijednosti 17,8 milijuna kuna, a provodit će se u razdoblju do 15.02.2022., sufinanciran intenzitetom od 49,82 posto, odnosno 8,5 milijuna kuna iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

Pulska 'Arena'

Svakako najimpozantnija i najpoznatija građevina svjetskog glasa je pulski Amfiteatar. Smatra se da je njegova gradnja započela već za cara Augusta (27. pr. Kr. – 14. po. Kr.), a zauzima površinu od 11.466 m². Procjenjuje se da je mogao primiti približno 23.000 gledatelja. Amfiteatar ima četiri etaže - povišeni temelj s ulazima i tri kata, dok je u istočnom dijelu na prirodno povišenom terenu zidani dio objekta znatno manji: nad zemljom se izdižu samo dva gornja kata. Kako bi naglasili glavne ulaze, južni dio pulske 'Arene' ima lukove širine četiri metra, a na toj strani nalazio se i glavni ulaz  u borilište. 

Ovalni oblik borilišta bio je idealan za povorke, postrojavanja, razvoj borbene strategije, napredovanje i povlačenje oružanih skupina. Ispod borilišta smještena je pomoćna podzemna prostorija koja je služila za držanje kaveza za zvijeri i raznih tehničkih pomagala za pripremu igara. U slučaju lošeg vremena, gledalište se natkrivalo platnom uz pomoć sistema kolutova i užadi. 

Naime, u amfiteatru su se priređivale gladijatorske borbe i lov na životinje. Ulaz na predstave nije se plaćao, ali raspored sjedenja u amfiteatru strogo je pratio društvenu hijerarhiju po bogatstvu i ugledu. Osim "kruha i igara", u Amfiteatru održavana su javna suđenja i provodila se kazna ad bestias namijenjena ubojicama, razbojnicima i pobunjenicima bez rimskog građanskog prava, pri kojoj su se nenaoružani ili slabo naoružani osuđenici dovodili pred zvijeri. 

Tu su na razne okrutne načine mučeni i pripadnici kršćanske zajednice uslijed čega se razvio kult svetaca mučenika. Za amfiteatar u Puli vezuje se povijesna priča o mučeništvu sv. Germana, koji je postao svetac zaštitnik Pule.

Nakon što su gladijatorske predstave zabranjene početkom petog stoljeća, amfiteatar je prepušten na milost i nemilost zubu vremena, ali i odnošenju građevinskog kamena. Tek sredinom 18. stoljeća otpočela su arheološka istraživanja, a njegovo konzerviranje i restauriranje, potrajat će još dugo vremena.

Danas se u toj pulskoj 'Areni' odvijaju koncerti i filmski festivali, a u podzemnom izložbenom dijelu posjetitelji se mogu upoznati s proizvodnjom maslinovog ulja i vina kroz povijest, tom vrlo značajnom poljoprivrednom granom za područje cijele Istre. Drugi dio izložbe odnosi se na amfore, posude u kojima se prevozila hrana, najčešće upravo maslinovo ulje i vino, ali i namirnice poput voća, ribljeg ulja i meda. Naime, pulska luka je bila značajno trgovinsko središte kroz sva svoja povijesna razdoblja, a trgovačke veze sezale su čak do sjeverne Afrike i bliskoistočnih luka na obalama Mediterana.

Drevni Histri

Arheološki lokalitet Nezakcij (Vizače) nalazi se na brežuljku Glavica pokraj Valture, istočno od Pule, nad plodnom dolinom i zaljevom Budava. Nezakcij se smatra prijestolnicom Histra, naroda indoeuropskog podrijetla koji se formirao početkom željeznog doba nakon naseljavanja današnjeg poluotoka Istre. Riječ je o konzerviranim arhitektonskim ostacima rimskog i kasnoantičkog doba.

Pula se spominje u mitološkoj priči o Jazonu i Medeji, koji su oteli zlatno runo. Kolhiđani su se dali u potjeru za Jazonom stigavši do sjevernog Jadrana. Budući da nisu uspjeli uhvatiti Jazona i vratiti zlatno runo, nisu se smjeli vratiti kući pa su na obližnjoj obali gdje je živjelo ilirsko pleme podigli naselje. Nazvali su ga 'Polai' što znači "grad bjegunaca".

Histri, narod od kojeg i potječe ime današnje Istre, nakon dugogodišnjih ratova, morali su priznati vlast Rimljana 177. god. pr Kr. kada započinje procvat Pule kao značajne rimske luke.

Ipak, grad biva spaljen nakon što je stao na stranu gubitnika u građanskom ratu 31. pr. Kr. Ubrzo je ponovo obnovljen, a upravo tada su Rimljani za sobom ostavili velika klasična zdanja kojima se Pula i dan danas diči. U gradu su izgrađeni vodovod i kanalizaciju, a grad je utvrđen bedemom s deset vrata od kojih su tri očuvana; Slavoluk Sergijevaca, Herkulova vrata (u kojima su uklesana imena osnivača grada) i Dvojna vrata.

Osim stalnog postava, trenutno su aktualne izložbe "Staklene svjetiljke kroz vrijeme – staklene svjetiljke u Hrvatskoj od 1. do 19. stoljeća", a temelji se na prikazu razvoja tipologije staklenih svjetiljki koje su u širokom povijesnom razdoblju od gotovo dva tisućljeća bile u primjeni na području današnje Hrvatske.

U muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca može se pogledati izložba Etnografskog muzeja u Zagrebu "O životinjama i ljudima". Zanimljivo, ova je izložba zbog izbijanja epidemije Covida-19 otvorena virtualno, a za online posjetitelje izložbu je snimio pas mješanac Mani.

Jeste li znali?

Vrlo aktivan na svom Facebook profilu, Muzej redovito donosi objave vezano uz eksponate u svojim izložbenim prostorima i uz njih pripadajuće zanimljivosti.

"Jedna od njih je vezana uz 'izbacivač projektila', odnosno izbacivač loptice za igru s psom, zapravo oružje koje datira još iz starijeg kamenog doba. Izbacivač sulice ili atl-atl je drvena, koštana ili rožnata kuka koja služi kao produžetak ruke pri izbacivanju sulice. Što je dulja poluga to je veća snaga kojom se projektil izbacuje", stoji u objavi na Facebooku. Muzej u svojem fundusu ne čuva niti jedan izbacivač sulice, ali se pretpostavlja da je paleolitički čovjek s područja Istre koristio i ovo oružje.

Ovaj mali isječak zanimljive i burne povijesti Istre upotpunit ćemo još jednim detaljem; na samom jugu Istre u mjestašcu zvanom Premantura nalazi se zaštićeni prirodni krajobraz, jedan od njih četiri kojima upravlja Javna ustanova Kamenjak, 'Park Donji Kamenjak', koji se osim bogatstvom flore i faune, može pohvaliti da je lokalitet na kojem su pronađeni otisci dinosaura koji su prije gotovo 100 milijuna godina šetali ovim poluotokom.

*Tekst je napisan pod pokroviteljstvom JANAF-a.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.