FOTO Bjelovarski muzej upriličio prigodnu izložbu; upravo tamo čuva se najstarija pronađena pisanica u Hrvatskoj, a donosimo i običaje iz Finske, Malte, Danske...

Izložba prezentira raznovrsnost materijalnih tragova uskrsnih običaja prostora kojem je kršćanstvo temeljna kulturna odrednica. Međunarodna izložba će predstaviti uskršnje tradicije svih zemalja članica Europske unije, poručili su u Muzeju iz kojega su podijelili nekoliko zanimljivih europskih uskršnjih običaja.

Jedan od najzanimljivijih, primjerice, potječe iz Bugarske. Jaja se za ovaj kršćanski blagdan oslikavaju na vrlo zanimljiv način, karakterističan samo za tu regiju - kroz posebno izrađenu olovku i rastopljeni pčelinji vosak (fotografija na naslovnici teksta).

Od mnogo tradicija za uskrsno vrijeme, onaj na Malti jest  izrada Figolle. Figolla je malteški kolač punjen marcipanom i poslužuje se kao desert. Često ima oblik srca, križa, ribe, bilo kojeg simbola koji se povezuje s kršćanstvom, posebno katolicizmom.

U Danskoj su tako  tradicija "Visibaba" pisma. Posebno su djeca i djetinjaste duše ti koji režu kreativno pismo kao šalu i šalju ga prijateljima i obitelji. Šaljivo pismo po mogućnosti treba sadržavati humorni stih koji se rimuje.

Finska uskrsna tradicija - više od sto godina staro Fazerovo Mignon jaje

Dijamantnom bušilicom se u svježim jajima izbuši rupa. Zviždaljka isisava protein i žumanjak iz jaja, a pasterizacijom završavaju u pekarnicama. Zatim se, između ostalog, degustiraju u Fazerovim keksima.

Impresivan je Mignon promet, navoe iz Muzeja; čak 1,6 milijuna ispražnjenih jaja se svake godine preveze u tvornicu. Krhki teret mora se pažljivo spakirati, a jaja napune i do 23 kamiona.

"Unatoč brojnim problemima uzrokovanih pandemijom, uspjeli smo u suradnji sa brojnim veleposlanstvima, agencijama i pojedincima, u Bjelovar dopremiti izvorne eksponate iz svake zemlje članice Europske unije",  naglašava autorica izložbe i kustosica Gradskog muzeja Bjelovar Marijana Dragičević.

S obzirom da zbog epidemioloških mjera Grad Bjelovar nije mogao organizirati tradicionalnu manifestaciju "Pisanicom do Uskrsa", odlučili su se na ovaj projekt koji će predstaviti europski Uskrs u malom. "Kroz izložbu prikazujemo kronološku i prostornu raznovrsnost tradicijskih običaja karakterističnih za svaku zemlju članicu EU u kojima je različitost uresa, običaja i tehnika čvrsta poveznica nastala unutar istog okvira. Uzimajući u obzir tradicijsko bogatstvo svake države, promatramo jedinstvenu sliku sastavljenu od lokalnih minijatura koje traju kroz stoljeća", kaže Dragičević.   

Bjelovarski muzej čuva najstariju hrvatsku pisanicu

U središtu pozornosti biti će Hrvatska s bjelovarskom i ujedno najstarijom hrvatskom pisanicom iz 15. stoljeća. Najstarija hrvatska pisanica datira iz prve polovine 15. stoljeća, jedna je od najstarijih pisanica u Europi, izrađena je od kokošjeg jajeta u tehnici voska i ukrašena geometrijskim i motivom srca, a uz nju se veže priča o ljubavi između Petra i Margarete.

Pronađena je 2003. godine na lokalitetu Gudovac-Gradina tijekom arheoloških iskapanja u suradnji Gradskog muzeja Bjelovar i Instituta za arheologiju iz Zagreba. Pisanica je restaurirana od oko 150 pronađenih komadića u Hrvatskom restauratorskom zavodu. Na temelju materijala koji su pronađeni uz nju, smatra se da je Gudovac, nadomak Bjelovara, bio bitno trgovačko središte.

Također, daje i dobar uvid u hrvatsku etnografsku tradiciju oslikavanja pisanica i nasljeđa koje je ostalo do dan danas. Darivanje ukrašenim jajima tipično je za cijelo područje Hrvatske i daruje se osobama kojima se želi zahvaliti i koje se voli. Za bilogorski kraj je svojstvena tehnika ukrašavanja jajeta oplitanjem konca. Podsjetimo, o uskrsnim običajima u Hrvatskoj kao i o muzejskoj baštini pisanica portal Direktno je pisao prošle godine.

Ukrašavanje ljuski jajeta potječe iz južne Afrike

Općepoznati običaj ukrašavanja jaja danas je usko vezan uz uskrsnu tradiciju iako ukrašavanje ljuske jajeta potječe s prostora južne Afrike prije otprilike 60.000 godina. Sve do srednjeg vijeka ukrašavalo se na ljusci nojevih jaja (pronađeni su materijalni dokazi diljem Afrike, na području južne Azije i u Južnoj Americi), a kasnije imamo pronađenu i arheološku ostavštinu glinenih jaja (područje Kijevske Rusije, Poljske i Skandinavije) koja su se polagala u grobove i pronađena su u kontekstima naselja.

U kršćanskoj tradiciji jaje postaje jedan od simbola uskrsnuća. Tradicija bojenja jaja (ukrašavanja pisanica) na ovim prostorima zabilježena je najmanje tri stoljeća prije službenog osnutka Bjelovara kao grada (18. stoljeće). Podatak o bojanim jajima na teritoriju današnje Republike Hrvatske, iz otprilike istog razdoblja, imamo na prostoru nekadašnje Dubrovačke Republike u pisanim djelima književnika Mavra Vetranovića (1482.-1575.). Pisanica pronađena u Ukrajini, u gradu Lavovu, potječe iz vremena kada nastaje i gudovačka i zasad su to jedine pisanice na području Europe koje postavljaju gornju granicu za ovu široko rasprostranjenu uskrsnu tradiciju.  

Izložba traje do 9. travnja 2021. godine, a Muzej je otvoren od utorka do petka od 9 do 16 sati te subotom od 9 do 13 sati.