dvodnevna konferencija

Filmska baština je jedna od najvećih vrijednosti nacionalne kulturne baštine

Autor

rj/h

Filmska baština prepoznata je kao jedna od najvećih vrijednosti nacionalnih kulturnih baština, no još nisu poduzete mjere kojima bi se ona, osobito u Hrvatskoj, na adekvatan način zaštitila, rečeno je u četvrtak na otvaranju dvodnevne Konferencije o hrvatskoj filmskoj baštini u Hrvatskom državnom arhivu.

26.10.2017. u 12:50
Ispiši članak

Prva konferencija o hrvatskoj filmskoj baštini održava se u organizaciji Društva hrvatskih filmskih redatelja i Hrvatskog državnog arhiva, a u sklopu obilježavanja Svjetskog dana audiovizualne baštine.

Audiovizualna baština zasigurno je jedan od značajnijih segmenata onoga što čuvamo i o čemu skrbimo u Hrvatskom državnom arhivu, a ovogodišnji moto Dana audiovizualne baštine "otkrij, pamti i dijeli" odgovara i ciljevima arhivske službe u proteklih nekoliko godina, rekao je Nenad Bukvić, pomoćnik ravnatelja za arhivsku djelatnost i razvoj. "Nije dovoljno samo prikupljati nacionalnu baštinu i o njoj sustavno skrbiti, nego je treba napraviti dostupnom javnosti i senzibilizirati javnost o njoj", dodao je.

Danilo Šerbedžija, predsjednik Društva hrvatskih filmskih redatelja očekuje da će konferencija ponuditi kreativne prijedloge za očuvanje hrvatske filmske baštine, s obzirom na to da film ima svoj vijek trajanja i nužno mu je potrebna digitalizacija. "Zasad je restauriran samo mali dio filmova, a jedan od razloga je da još nemamo odgovor na pitanje čiji je hrvatski film prije 1991. Bez tog odgovora ne možemo kvalitetno krenuti u restauraciju", ustvrdio je, dodavši da Hrvatska na tom području zaostaje za drugim zemljama.

Krešimir Partl, državni tajnik u Ministarstvu kulture, drži kako je najbitnije digitalizirati i restaurirati građu ne bi li ona bila dostupna građanima, u obrazovne, ali i promotivne svrhe kako bi se vidjelo koliki je značaj hrvatskog filma.

"Unutar Ministarstva kulture postoji i europski projekt digitalizacije kulturne baštine u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija i zadnjih se dana intenzivno krenulo kako bi se za taj projekt alocirala što veća sredstva", dodao je.

Ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Daniel Rafaelić vjeruje da bi, osobito s obzirom na sinergiju stručnjaka i međunarodne goste koji će prenijeti svoja iskustva, konferencija napokon mogla pokrenuti rješavanje pitanja filmske baštine.

"Dopustili smo si privilegiju da zaboravimo na filmsku baštinu, a do određene mjere nam čak i ideologija uvjetuje kakvo će biti naše filmsko sjećanje. To je nedopustivo", istaknuo je.

Rafaelić smatra kako je već napravljena velika šteta. "Prošlo je 25 godina i nismo napravili ništa, uvijek se izvlačimo da nema novca, no zapravo nikada nije bilo političke volje. Onog trena kada nismo prepoznali da su svi hrvatski filmovi snimljeni do 1991. jednako važni kao Salona, Narona, Pula ili Dioklecijanova palača, zatvorili smo oči i pustili da baština propada", rekao je.

Konferencija je okupila niz stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva, koji će raspravljati o ključnim problemima u zaštiti audiovizualne baštine, s ciljem da se potakne rješavanje otvorenih pravnih pitanja vezanih uz autorska i vlasnička prava, razmotre tehnički i etički parametri samog procesa, usporede europske prakse i krenulo ka uspostavi učinkovitih modela koji osiguravaju njezino očuvanje i dostupnost u budućnosti.

Pitanje hrvatske filmske baštine osobito je opterećeno činjenicom da vlasnički status hrvatskog filma u mnogim segmentima još uvijek čeka pravnu regulaciju, nužnost žurnog i koordiniranog djelovanja institucija i pojedinaca koji u njemu sudjeluju posve je očigledna, a to će biti i tema prvog panela "Kome pripada hrvatski film - postsukcesijski i postprivatizacijski izazovi".

Uslijedit će izlaganja o hrvatskoj i europskoj zakonskoj regulativi, o europskim praksama će govoriti stručnjaci iz Italije, Makedonije, Slovenije i Srbije.

Konferencija će se u petak baviti aspektima zaštite AV gradiva, od restauracije igranog i dokumentarnog filma do restauracije zvuka i animiranog filma te izazovima očuvanja baštine u praksi kao i novim izazovima digitalizacije. Održat će se i dva panela - na temu međudržavne i međuinstitucijske suradnje na zaštiti filmske baštine te dostupnosti zaštićene AV baštine u kinoprikazivačkoj mreži.

Svjetski dan audiovizualne baštine, u okviru čijeg se obilježavanja održava konferencija, UNESCO je proglasio 2008. godine, s ciljem jačanja svijesti o potrebni očuvanja te baštine kao zajedničkog nasljeđa. Tim će se povodom u organizaciji Kino mreže i Hrvatskog filmskog arhiva (Hrvatske kinoteke), u petak u 30 kina podsjetiti na neke od najvažnijih filmova iz povijesti hrvatske kinematografije.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.