ZAGREBDOX

FILMOVI KOJI ĆE PODIĆI PRAŠINU Od Staljinovih obožavatelja u Rusiji danas pa do obiteljskog života džihadista u Siriji

Autor

mjš

Analizirajući ovogodišnji program, uočili smo nekoliko naslova koji bi mogli podići prašinu.
 

26.02.2018. u 16:59
Ispiši članak

Od humorističnih do tragičnih, i na ovogodišnjem se Zagreb Doxu može pogledati čitav niz intrigantnih dokumentaraca. U kratkom pregledu nekih od onih za koje nam se čini da imaju potencijala odjektnuti među filmofilima i običnim posjetiteljima kina, izdvojili smo samo neke.

Za točan raspored prikazivanja preporučujemo konzulitrati stranice Zagrebdoxa

CRVENA DUŠA (r. Jessica Gorter)

U zemlji u kojoj gotovo da nije bilo obitelji koja nije bila pogođena glađu, strahom i nasiljem Staljinova režima, dosad nitko nije osuđen za zločine počinjene pod njegovim vodstvom.

Je li Staljin heroj koji je Sovjetski Savez doveo do pobjede ili je odgovoran za milijune žrtava koje su stradale pod njegovom vladavinom? Čak i danas, pedeset godina nakon njegove smrti, Rusi su još uvijek duboko podijeljeni o tome kako se nositi s uspomenama na tu bolnu prošlost. U mozaiku intimnih portreta obični Rusi, mladi i stari, otvoreno progovaraju o traumama ukorijenjenima duboko u nasilnoj povijesti. Priče o boli izmjenjuju se s pričama o ponosu. Nostalgične priče o procvatu države u vrijeme komunističkih ideala suprotstavljene su bolnim uspomenama na glad, nasilje i izdaju. Nerijetko se ti oprečni stavovi mogu čuti kod iste osobe. Ovaj intrigantni film postupno otkriva kako sovjetska prošlost živi i dalje u novoj generaciji Rusa i na taj način se upisuje i u budućnost.

PRIJE ZLOČINA (r. Monika Hielscher i Matthias Heeder)

Od Chicaga i Londona do Pariza i Berlina sigurnosne mjere 21. stoljeća oslanjaju se na sustave velikih baza podataka. Tko je zaštićen, a tko nije?
Specijalni izvještaj Philipa K. Dicka više nije znanstvena fantastika. Policijske tehnike predviđanja i kompjuterski algoritmi danas postaju sve važniji dio strategija provođenja zakona diljem svijeta. Ovaj zastrašujući dokumentarni film ponire duboko u sigurnosne mjere 21. stoljeća koje se od Chicaga i Londona do Pariza i Berlina oslanjaju na sustave velikih baza podataka kako bi otkrio tko je zaštićen, a tko nije.

DOM (r. Zdenko Jurilj)

Svaka peta obitelj u Hrvatskoj izgubi dom zbog nemogućnosti otplaćivanja kredita ili pokrivanja životnih troškova.
Rigorozni ovršni zakoni omogućili su bankama i drugim institucijama da lakše dođu u posjed nekretnina. Kad sustav zakaže, kad se građani nemaju kome obratiti za pomoć i kad ih beskrupulozna administracija izbaci iz njihovih kuća ili stanova, tada mladi aktivisti priskaču u pomoć svojim tijelima sprečavajući deložaciju. Dom bilježi dramatične scene u kojima specijalna policija na silu odvlači djecu, žene, staro i mlado, ljude čija je jedina želja ostati u svom domu i živjeti u njemu.

LOV NA DUHOVE (r. Raed Andoni)

Podaci sami govore: od 1967. godine otprilike 750 tisuća Palestinaca boravilo je u nekom od izraelskih zatvora ili centara za ispitivanje, a to su prilike – kako jasno pokazuje redatelj Raed Andoni u ovom hibridnom dokumentarnom filmu – u kojima se zaista ne želite naći.
Za film je odabrao muškarce koji su, poput njega, proveli vrijeme u zloglasnom izraelskom zatvoru Moskovija u zapadnom Jeruzalemu. Potom je od njih tražio da do najsitnijih detalja po sjećanju rekonstruiraju cijeli kompleks, što mu je poslužilo kao kulisa za prisjećanje potisnutih događaja. Ljudi koji su doživjeli mučna i ponižavajuća ispitivanja i očaj u klaustrofobično malim ćelijama odigravaju događaje. Jedan od njih zanese se u ulozi nemilosrdnog ispitivača, a drugi je shrvan preciznom rekonstrukcijom ćelije. Može li se to nazvati rekonstrukcijom ili ponovnim mučenjem? Granica između stvarnosti i dramatizacije postaje sve poroznija.O OČEVIMA I SINOVIMA (r. Talal Derki)

Više od dvije godine redatelj živi s obitelji Abua Osame, borca Al Nusre, u malom selu na sjeveru Sirije i snima uglavnom djecu.
Ako želite ukrotiti svoje noćne more, morate ih prvo prikazati. Sirijski dokumentarist Talal Derki to je naučio od svog oca pa se, kao i u prethodnom filmu "Povratak u Homs", vraća u domovinu i životu u ratnoj zoni. Više od dvije godine živi s obitelji Abua Osame, borca Al Nusre, u malom selu na sjeveru Sirije i snima uglavnom djecu. Dječake od malih nogu pripremaju da krenu stopama svojih očeva i postanu božji vojnici. U filmu se isprepliću ratni užasi i intima obiteljskog života. Abu Osama se na obližnjem frontu bori protiv neprijatelja, a kod kuće se mazi sa sinovima i sanja o kalifatu. Redateljeva je namjera uhvatiti trenutak kad se djeca moraju odreći djetinjstva i postati džihadisti. Rat se bliži, ali dječaci su već naučili da nikad ne smiju plakati.

S NAMJEROM DA SE UNIŠTI (r. Joe Berlinger)

Joe Berlinger ubacuje se na set epskog filma "Obećanje" Terryja Georgea kako bi se posvetio temi genocida nad Armencima. U Berlingerovu istraživanju zamršene mreže odgovornosti koja je dovela do stoljeća poricanja od strane turske vlasti i njezinih strateških saveznika pojavljuju se povjesničari, stručnjaci i istaknuti filmaši. Ovaj film aktualno je suočavanje sa sustavnim potiskivanjem te povijesne tragedije. Berlinger preuzima težak zadatak rasvjetljavanja genocida nad Armencima, čiji se svjedoci i potomci još bore za priznanje statusa od međunarodne zajednice. Autor analizira čistke tijekom Prvog svjetskog rata, u vrijeme urušavanja Otomanskog carstva, i prati kako je to dovelo do genocida koji su uslijedili.

NEOPROŠTENI (r. Lars Feldballe-Petersen)

Može li se ratni zločinac pomiriti s prošlošću kad je kriv za jedan od najgorih zločina: mučenje i ubijanje nevinih ljudi u ime prljavog rata? To si pitanje Esad Landžo postavlja već godinama, ali sad uviđa da mora upoznati ljude kojima je naudio prije 25 godina, tijekom rata u bivšoj Jugoslaviji. Esad se može osloboditi prošlosti samo uz pomirenje i oprost. Jedva se prepoznaje u svojoj fotografiji iz djetinjstva, pitajući se odakle sve to zlo. Neoprošteni je mračna i osobna priči o zlu, mržnji prema samom sebi i oprostu u kojoj se Esad mora suočiti sa svojim žrtvama i samim sobom iz vremena kad je bio mladić. Ipak, psihološke posljedice rata težak su i nepristupačan teritorij koji seže mnogo dalje od Esadove tužne priče.

ZOVITE GA PREDSJEDNIKOM (r. Marie-Emma Paoli)

Ovo je priča o čovjeku koji pokušava osnovati potpuno novu državu na području oko kojeg se spore Hrvatska i Srbija. On je Vít Jedlička, tridesettrogodišnji politički liberal iz Češke koji je 2015. godine postavio zastavu na močvarnom predjelu uz Dunav nazvavši ga Slobodna Republika Liberland. Dvije godine kasnije u Liberlandu nitko ne živi jer hrvatska policija zatvara svakoga tko se ondje pokuša nastaniti. Film prati avanture predsjednika Víta Jedličke i njegove desne ruke, Vladana Jovanovića, tajanstvenog ratnog veterana iz Srbije.

DALEKI LAVEŽ PASA (r. Simon Lereng Wilmont)

Desetogodišnji Oleg živi u Donjeckoj oblasti u istočnoj Ukrajini, ratnoj zoni koja često odjekuje raketnim napadima i protuzračnom paljbom. Ponekad su zvukovi napada udaljeni, no ponekad se čuju zastrašujuće blizu. Oleg u školi uči o skloništima i što učiniti ako naiđe na minu. Mnogi su napustili to opasno područje, ali Oleg i njegova baka, koja o njemu vodi brigu otkad mu je umrla majka, ostaju. Ovaj opservacijski dokumentarni film prikazuje godinu dana u dječakovu životu naglašavajući toplinu odnosa s bakom. Oleg ima i dobrog prijatelja, bratića Jarika, ali on je osjetljiviji na te iznenadne zvukove ili samo lošije od Olega prikriva strah. No dječacima je rat i uzbudljiv, pogotovo kad ih susjed uči pucati iz pištolja. Promatrajući Olega, Daleki lavež pasa pokazuje učinke rata na djecu.

ISPOČETKA (Arijana Lekić–Fridrih)

Jadranka Kosor već se dvadeset godina bavi politikom. Premijer Ivo Sanader imenovao ju je svojom nasljednicom kad je pod neobjašnjenim okolnostima dao ostavku i tako je postala prva hrvatska premijerka. Izbori 2015. godine prvi su na kojima bivša premijerka nastupa sama, bez potpore jake infrastrukture bivše stranke, a ti će izbori biti odlučujući za ostatak njezine karijere. Tijekom tri tjedna političke kampanje mora uvjeriti birače da joj daju svoj glas kako bi ponovno postala saborska zastupnica.

KAKO POSTATI PAPA? (Justyna Mytnik)

Mladi ministrant u crkvi, saznaje za audiciju za mjuzikl i odlučuje se prijaviti za ulogu pape Ivana Pavla II.
Ovo je topla komedija o desetogodišnjaku koji želi postati papa. Naš protagonist, mladi ministrant u crkvi, saznaje za audiciju za mjuzikl i odlučuje se prijaviti za ulogu pape Ivana Pavla II. Svom naumu pristupa kao da se radi o svetoj misiji, ali roditelji ga ne shvaćaju ozbiljno. Što će on iz toga naučiti?

PRONAĐI, NACILJAJ, UNIŠTI (r. Mila Zhluktenko i Sylvain Cruiziat)

"Pronađi, naciljaj, uništi" donosi intimna svjedočanstva trojice vojnih pilota dronova o životima ljudi koje svakodnevno promatraju. Iz voajerske perspektive, kroz okular bespilotne vojne letjelice, lako je ljude svesti na skup točkica na ekranu. Određeni stupanj dekontekstualizacije gotovo je nužan kako biste se mogli nositi s činjenicom da je ljude moguće ubiti jednim pritiskom dugmeta. "Jeste li ikada stali na mravinjak i niste se ni obazreli?"

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.