HRVATSKO-SLOVENSKO-SRPSKA KOPRODUKCIJA

'Dnevnik Diane Budisavljević', film o zaboravljenoj heroini Drugog svjetskog rata

Autor

mn/h

Film "Dnevnik Diane Budisavljević" priča je o zaboravljenoj heroini iz Drugog svjetskog rata, ne onoj koja je bacala bombe i nosila pištolj, već je kao pripadnica građanskog sloja pokrenula akciju u kojoj je iz logora spašeno više od deset tisuća djece, rekla je redateljica Dana Budisavljević, kojoj je to dugometražni igrani prvijenac.

03.07.2019. u 14:55
Ispiši članak

Diana Budisavljević bila je Austrijanka koja je udajom za liječnika Julija Budisavljevića došla u Zagreb. Početkom rata imala je pedeset godina, postala baka i živjela u središtu grada. Kada saznaje što se događa u ustaškim logorima, koristeći svoje austrijsko podrijetlo, apelira na vlast, crkvu i Crveni križ da spase barem djecu i s prijateljima pokreće veliku akciju.

Redateljica je do te priče došla 2010. kada joj je ravnateljica Spomen područja Jasenovac Nataša Jovičić dala dnevnik Diane Budisavljević i pitala je li s njom u rodu. "Naše veze ipak nisu toliko bliske, u daljnjem sam rodu s njezinim suprugom, no kontaktirajući s njezinim potomcima tijekom rada na filmu kao da sam pronašla dio obitelji koju nisam poznavala", rekla je Dana Budisavljević u utorak, na predstavljanju filma u Muzeju prekinutih veza.

Kaže da joj se nakon što je pročitala dnevnik otvorio potpuno novi pogled na događanja u 2. svjetskom ratu, na priču koja je do danas ostala neispričana jer Diana, po svom porijeklu Austrijanke i buržujke nakon rata, 1945. viiše nije bila podobna, te ono što joj je možda ranije bila prednost, tada više nije bilo.

"Oduzeli su joj kartoteku koju je brižljivo gradila kako bi  djeca nakon rata mogla pronaći roditelje i zabranili joj daljnji rad pa odlazi u potpunu anionimnost. Nakon svog tog napora, rizika i žrtve to što su joj sve oduzeli toliko ju je boljelo da više nikada nije govorila o onome što se događalo, a dnevnik je pronašla unuka tek nakon njezine smrti 1978. godine", napomenula je redateljica.

Po njezinim riječima, film prikazuje i predratnu građansku klasu u Zagrebu koja je bila multietnička i multikonfesionalna i koja je dala veliki otpor ustašama i fašizmu, a nakon '45. je postala nevidljiva.

"Ona je bila drugačija heroina, nije bacala bombe, nosila pištolj, niti bila ilegalka, već gospođa iz visoke klase koja je sasvim drugim sredstvima krenula u riskantnu akciju. Upornošću, nepristajanjem na 'ne' zapravo je bila rodonačelnica onoga što danas zovemo građanski aktivizam", istaknula je Budisavljević.

Budisavljević, koja je dosad radila dokumentarce, bila montažerka i producentica, nikada nije mislila da će raditi tako veliki film, no smatrala je da mora ispričati tu priču, osmislivši poseban spoj igranog i dokumentarnog.

"Ovo je bio najzahtjevniji autorski proces u kojem sam sudjelovala,  radili smo skoro deset godina, producentski je bilo vrlo zahtjevno, a napravili smo i veliko povijesno istraživanje jer kada ulazite u tako kontroverznu i osjetljivu temu morate se uvjeriti da se sve tako dogodilo", napomenula je.

Diana je bila dokaz obrane ljudskosti

Alma Prica, koja tumači glavnu ulogu, je rekla kako Diana bila dokaz obrane ljudskosti, netko tko je u takvim okolnostima pokrenuo akciju, išao protiv svega što je vanjsko i ometajuće, što onemogućava i samo je imala pred očima sudbinu te djece i ljudi.

"Sinoć sam prvi put vidjela film i jako me dirnuo, osobito prisutnost te djece, danas ljudi treće dobi, koji također bez velike dramatike pričaju o svojim sjećanjima. Vidjela sam koliko je to jedna strašna trauma koje se ne sjećaju ali je upisana u njihova tijela", ustvrdila je.

Prica ističe da možemo biti ponosni i sretni da je takva žena postojala u gradu. "Indirektno se u filmu dobiva i slika Zagreba, građanskih obitelji koji  su morali raditi protiv vanjskih zakona, ali ih je vodio unutarnji zakon", dodala je.

Olinka Vištica, koja je uz Miljenku Čogelja producentica filma, kaže da su se u taj projekt bacili 'naglavačke', ne znajući što ih čeka.

"Razvoj filma bio je povijesno istraživanje u službi filma,  pregledano je tisuće arhivskog materijala kako bi se uopće moglo iz zaborava iščupati tu priču, sazdati mozaik arhivskih snimaka i svjedočanstva, kao i scenarij na vjerodostojan, a redateljici svojstven način", ustvrdila je.

Potom je uslijedio izazov prikupljanja sredstava za  snimanje visokobudžetan film koji je, napomenula je Vištica, primjer  europske koprodukcije, a u konačnici je koštao nešto više od šest milijuna kuna.

Vištica smatra da će publika nakon premijere, vidjeti kako je film uspio spojiti nespojivo, združiti ono što je povijest nepovratno razdružila, a to su Dijana i djeca koji se povratkom na mjesto patnje susreću sa ženom koja im je spasila život.

Među ostalima, u filmu glume Igor Samobor, Ermin Bravo, Biserka Ipša, Areta Ćurković, Mirjana Karanović, Vilim Matula, Krešimir Mikić, Livio Badurina. Direktor fotografije je Jasenko Rasol, a scenarij je uz redateljicu radila Jelena Paljan.

Ta "istinita priča o najboljim ljudima u najgorim vremenima", premijerno će biti prikazana 18. srpnja na Pulskom filmskom festivalu, nakon čega odlazi na filmski festival u Motovunu i na Splitsko ljeto, dok se u Zagrebu očekuje ove jeseni.

Producent filma je Hulahop iz Hrvatske, a koproducenti slovenski December film i srpski This and That productions.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.