OKUPLJA CIJELU OTOČNU ZAJEDNICU

Divna procesija uvrštena u Registar kulturnih dobara Hrvatske: 'Običaj od najmanje pet stoljeća'

Autor

im/h

Tradicijska zavjetna procesija Krīžȉ/Kríži na otoku Rabu – Rapski krīžȉ/kríži, koja se u gradu Rabu odvija u kontinuitetu od 11. stoljeća, upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, izvijestilo je Ministarstvo kulture i medija.

30.03.2024. u 15:35
Ispiši članak

U procesiji, kojoj je od sredine 16. stoljeća pridružena pobožnost čudotvornoj zavjetnoj ikoni Gospe Rapske, sudjeluju vjernici svih sedam župa iz Barbata, Banjola, Mundanija, Kampora, Supetarske Drage, Lopara i grada Raba. "Okupljanjem čitave otočne zajednice i svojim posebnostima ukrašavanja mjesta i križeva koji se nose, procesija pripada mediteranskom kulturnom krugu i bez prekida se svake godine odvija bez većih promjena", ističe Ministarstvo na svojim internetskim stranicama.

Vjernici svake posljednje nedjelje u mjesecu travnju kreću iz svojih župa moleći i pjevajući pobožne pjesme predvođeni križem. Procesije se međusobno razlikuju po zastavama svetaca zaštitnika župa, molitvama i pobožnoj pjesmi, po detaljima na narodnoj nošnji i načinom na koji se mladom pšenicom, vinovom lozom i cvijećem okiti procesijski župni križ. Svečanost se obilježava i kampananjem ili nuncijanjem, svečanim zvonjenjem sa zvonika rapskih crkava i kićenjem prozora kuća pokraj kojih procesija prolazi.

"Uključenost cjelokupne zajednice otoka Raba izniman je primjer složnosti, jedinstva i homogenizacije stanovništva u održavanju običaja u kontinuitetu od najmanje pet dokumentiranih stoljeća", ističe se. Početci zavjeta Gospi Rapskoj zabilježeni su u prvoj polovici 16. stoljeća, kao i prethodno čudesno ozdravljenje koludrice Lukine de Dominis u ženskom benediktinskom samostanu sv. Andrije Apostola u Rabu, čiji je opis sačuvan u samostanskom arhivu. 

FOTO: HINA/Ministarstvo kulture i medija/Ivica Tomić

'Lukina je kao djevojčica donijela ikonu Bogorodice' 

Prema tom izvoru Lukina je u samostan još kao djevojčica donijela ikonu Bogorodice s Djetetom, koju je i nakon primanja zavjeta zadržala u svojoj samostanskoj ćeliji."Teško oboljevši, Lukina je devet godina provela ležeći u krevetu, moleći se svakodnevno Gospi, čija se ikona nalazila iznad njezina bolesničkog kreveta. U pola noći na blagdan Rođenja Marijina 8. rujna, dok su sestre molile u koru, zapadni je dio samostana obasjala užarena svjetlost", naveki je Ministarstvo. 

"Samostan je obasjala tolika svjetlost da su rapski ribari koji su se vraćali s ribarenja oko Luna pomislili da se samostan zapalio te su ga pohitali gasiti. Prema opisanom izvoru, Gospa je pozvala Lukinu da ustane i odjene se, a nakon dugogodišnje nepokretnosti Lukina se oćutjela zdravom te je pošla sestrama u kor na zajedničku molitvu.Vijest je odmah razglašena po gradu, skupilo se mnoštvo svijeta, čitav kler i biskup", dodali su.

Hrvatska kulturna baština riznica je dobara: Izdvajamo povijest tradicija nekih od njih

"Tako je odlučeno da se ikona Gospe Rapske iz sestrine ćelije prenese u crkvu sv. Andrije. No nitko nije uspio pomaknuti ikonu, tek ju je Lukina uspjela odnijeti u crkvu", navelo Ministarstvo. Od tada se svakog 8. rujna na oltaru Gospe od Čuda u crkvi sv. Andrije pjeva sveta misa na spomen toga događaja. Toj zavjetnoj ikoni Gospe Rapske utječu se mnogi vjernici pa je i danas ukrašena zavjetnim darovima iz ranijih stoljeća. 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.