DAN MATICE HRVATSKE

Botica: Matica je uspješan model u kulturnom i društvenom djelovanju, dosljedna ulozi u hrvatskom narodu

Autor

dd/h

Predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica istaknuo je u ponedjeljak na obilježavanju Dana Matice hrvatske kako je ova hrvatska ustanova tijekom svoje povijesti postojano dokazala da je uspješan model u kulturnom i društvenom djelovanju, da je umjela kreativno savladavati sve nedoumice i zamke te se znala prilagođavati svakom vremenu, a uvijek ostati svoja.

11.02.2019. u 15:43
Ispiši članak

Naglasio je kako se Matica hrvatska uspješno okoristila svim modernizmima te ustvrdio kako to znači da će i u ovo naše vrijeme globalističke, postmodernističke i relativističke tendencije Matica nadvladati i ostati dosljedna svojoj ulozi u hrvatskom narodu.

Podsjetio je da je utemeljena radi razvijanja nacionalne svijesti i kulturnoga identiteta 10. veljače 1842. kao književno i kulturno društvo pod imenom Matica ilirska, a za prvoga predsjednika, napomenuo je, imenovan je Janko Drašković.

Dodao je i kako se održala za Bachova apsolutizma. Izdavala je list "Vienac" koji je bio središnji hrvatski književni časopis, podsjetio je.

Pridjev ilirski zamijenjen je hrvatskim 1874., kada je za predsjednika izabran Ivan Kukuljević, podsjetio je Botica.

U Kraljevini SHS Matica se odupirala državnim pritiscima za stapanjem svih kulturnih društava u jedno, posebice otkako je 1928. za predsjednika izabran Filip Lukas, napomenuo je dodavši kako je za Šestosiječanjske diktature postala središtem hrvatske kulturne i političke oporbe.

Matica hrvatska, istaknuo je, nastavila je djelovati i u socijalističkoj Jugoslaviji a nakladnička djelatnost se intenzivirala posebice nakon 1960., kada je ujedno pokrenuta biblioteka "Pet stoljeća hrvatske književnosti". 

Godine 1967., naglasio je potaknula je donošenje Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika.

"Nakon 22. prosinca 1971. policija je preuzela Matičine prostorije i arhiv, dio pokretne imovine predan je na čuvanje i upravljanje Akademiji a dio je otuđen", rekao je Botica te podsjetio kako tada rad Matice hrvatske prestaje, premda nije bilo sudske odluke o zabrani. 

Naglasio je kako je Matičino čelništvo kažnjavano, suđeno i pozatvarano, članstvo maltretirano, arhiv zaplijenjen. "Otuđene su mnoge vrijednosti i prešutno zabranjen rad Matice hrvatske", rekao je dodavši, kako je tada prostorije Matice hrvatske zaposjela policija i godinama provodila istragu. 

Sve se to, podsjetio je, događalo do uoči demokratskih promjena 1990. godine. 

Obnoviteljska sjednica Matice hrvatske bila je 8. prosinca 1989., a godinu dana poslije, napomenuo je, bila je obnoviteljska skupština na kojoj je Matica preuzela, po riječima svoga predsjednika Petra Šegedina, obvezu izgradnje hrvatskoga Panteona.

Matičin je uspjeh, smatra Botica, pokretanje biblioteke "Stoljeća hrvatske književnosti" i još dvadesetak drugih  biblioteka unutar svoje djelatnosti.

Maticu su uvijek podupirale institucije i pojedinci, rekao je dodavši kako je Mate Vekić poklonio Matici 800 tisuća njemačkih maraka, a najveći donator Jure Petričević koji je 1997. darovao oko milijun i pol njemačkih maraka.

U sklopu obilježavanja Dana matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović govorio je u povodu 80. rođendana akademika Josipa Bratulića, predsjednika Matice hrvatske u razdoblju od 1996. do 2002., a akademik Tonko Maroević također u povodu 80. rođendana Igora Zidića, koji je bio predsjednik Matice hrvatske u razdoblju od 2002. do 2014. godine.

Obilježavanju Dana matice hrvatske nazočile su ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek i državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Zdravka Bušić.

Ministrica Obuljen Koržinek ocijenila je u pozdravnoj riječi kako je Matica hrvatska trajni uzor svima kako očuvati materijalnu i duhovnu kulturu jednoga naroda te očuvanju njegova identiteta.

Cijenimo, istaknula je, projekt stvaranja čitalačke kulture i vrijedne donacije svojih izdanja, koje Matica hrvatska daruje knjižnicama i školama.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.