TRIBINA HRVATSKOG RADIJA

Banac, Sesardić, Munk i Vedriš: Krši li se na Filozofskom fakultetu sloboda govora i misli?

Autor

mjš

Nakon pisma Darka Polšeka i odgovora Borisa Postnikova, diskusija o Filozofskom fakultetu kao “crvenoj utvrdi” nastavila se na tribini Trećeg programa Hrvatskog radija. Na tribini su govorili Ivo Banac, Trpimir Vedriš, Neven Sesardić i Ana Munk.

10.06.2019. u 08:30
Ispiši članak

Pismo Darka Polšeka, redovitog profesora sociologije na Studiju antropologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uzdrmalo je hrvatsku akademsku zajednicu. U njemu profesor Polšek upozorava na syllabus za predmet “Uvod u društveno-humanističke znanosti” koji bi trebali odslušati i položiti svi budući studenti Filozofskog fakulteta, a koji društvenim problemima i fenomenima pristupa isključivo iz lijeve ili izrazito lijeve perspektive.

Polšek u pismu navodi da u cijelome syllabusu, koji se sastoji od 40 izvora, nema nijednog teksta koji društvu pristupa s liberalnih ili konzervativnih pozicija te se pita kako će se kod studenata razviti kritičko mišljenje ako na prvoj godini ni u jednoj nastavnoj jedinici neće imati doticaja s tekstovima drukčijih političkih opredjeljenja. Profesor zaključuje da se radi o skandalu koji potvrđuje predrasudu o Filozofskom fakultetu kao “crvenoj utvrdi” zbog čega, po njegovom mišljenju, dramatično padaju upisne kvote.

Pitanje je radi li se o izoliranom incidentu ili humanistički studiji doista sve otvorenije studentima nameću lijevu ideologiju. Primjetno je da slične tendencije postoje i u inozemstvu pa Hrvatska, barem u tom smislu, slijedi svjetske trendove.

Klize li doista javni studiji humanistike ulijevo ili se radi o pojedinačnom nezadovoljstvu kojemu se želi dati političku dimenziju? Guši li se na društveno-humanističkim fakultetima pluralizam ideja ili studenti ipak imaju priliku čuti različita mišljenja i upoznati autore drukčijih svjetonazora? Dobivaju li studenti kvalitetno obrazovanje za novac koji izdvajaju porezni obveznici?

Banac: Stanje na Filozofskom neusporedivo je s inozemstvom

"Živimo u posve abnormalnom stanju ideoloških sukoba, koji se mogu prevladati ako poštujemo slobodu govora i slobodu misli, koja se krši u nizu javnih segmenata našega društva, pa i u akademskoj zajednici. Ovdje nije riječ samo o tome da se nameće jedna doktrina u općem predmetu za polaznike, nego možemo govoriti i o napadima na pojedine znanstvene radove", rekao je Ivo Banac, nadodajući: 

"Imamo slučajeve poput onoga jednoga postdiplomca koji je odbijen, jer se nije uklapao u određene sheme i određene prakse te pokušaj zapošljavanja jednog fanatika za kojeg se pripremalo mjesto koje je ta doktorska disertacija pokrivala. Ne govorimo o normalnoj situaciji; važno je da naša javnost bude uključena u ovu raspravu te je važno da se zna kako javno sveučilište koje se održava novcem poreznih obveznika nije u dobrome stanju. Na Odsjeku za povijest krizno stanje traje već neko vrijeme. Ono što sam vidio svojim očima neusporedivo je s mojim iskustvima s ozbiljnim akademskim ustanovama u svijetu. Doduše, i situacija u Sjevernoj Americi u ovome trenutku nije idealna iz istih razloga, jer se napadaju sloboda govora i sloboda misli, što traje već 20 ili 30 godina".

"U zadnjih deset godina, na Filozofskom fakultetu bilo je nekoliko unutarnjih revolucija, s različitim ishodima. U tom smislu, i ovaj obrat treba gledati kao na jedan u nizu konflikata unutar same institucije koji je složeniji od podjela lijevo-desno i političkih pozicija", istaknuo je Trpimir Vedriš.

"Što se tiče syllabusa, pročitao sam intervju Ratka Cvetnića čiji komentar je bio: ovo izgleda isto kao dok sam i ja studirao, samo je umjesto Kangrge uskočio Žižek. Velika promjena koja se nije dogodila središnje je pitanje kada raspravljamo radi li se novoj ideologizaciji ili je riječ o tipovima mehanizama pseudoinstitucija koje su nastavile funkcionirati na Filozofskom fakultetu i oko njega, pa sada u novim okolnostima daju nove plodove i nove klice. Moje iskustvo je da među nastavnicima i studentima postoji visok stupanj raznolikosti, pa bi bilo zgodno provesti istraživanje, mislim da bi rezultati mnoge iznenadili. Mnogi predstavnici desnice ili konzervativne misli su bivši studenti Filozofskoga fakulteta, na primjer Nino Raspudić ili Zlatko Hasanbegović", zaključio je Vedriš.

Munk: Pljesnivi marksistički koktel

"Reagirala sam na pismo prof. Polšeka u mailu poslanom kolegama, gdje sam prijedlog uprave za kolegij Uvoda u društveno-humanističke znanosti nazvala 'pljesnivim marksističkim koktelom' i bilo mi je drago da je moj Odsjek jednoglasno odbacio prijedlog takva zastarjelog, uglavnom marksističkog syllabusa kojega bi trebali slušati svi studenti Filozofskog fakulteta. U takvim slučajevima treba ponuditi alternativu i pogledati kakve su prakse na svjetskim sveučilištima", ustanovila je Ana Munk, ponudivši alternativno rješenje: 

"U SAD-u oni koji studiraju društveno-humanističke studije moraju položiti barem jedan predmet iz kvantitativnog i simboličkog rezoniranja, što znači da društvenjaci moraju biti upoznati s vještinama matematičkog i statističkog prosuđivanja. Humanisti trebaju biti u stanju iščitati grafikon ili napraviti statističku analizu, a prirodnjaci moraju upisati metodološki predmet iz društveno-humanističkih znanosti, kako bi izašli iz čahura u koje ih zarobljuju stručni studijski programi. Moramo shvatiti da je premrežavanje društveno-humanističkih i prirodoslovnih predmeta uobičajena praksa u razvijenim zemljama. Mislim da je to puno važnije od prežvakavanja zastarjelih marksističkih ideologija i svih njezinih postmodernističkih inačica".

"Na Odsjeku za filozofiju na Filozofskom fakultetu javila se mlađa generacija na tragu marksističke filozofije koja je u Hrvatskoj dominirala u desetljećima pred osamostaljenje. Kada se Jugoslavija raspala, izgledalo je kao da će ta filozofija sasvim nestati sa scene, izgledalo je kao da ona niti internacionalno nema nikakvu u podršku, ali nekim čudom ponovno je oživjela, što je za mene paradoks", istaknuo je Neven Sesardić te ironično zaključio: "Ako žele napraviti neke nove iskorake u marksističkoj tradiciji, želim im svaki uspjeh. Ali nisam optimist".

Cjelovitu tribinu možete poslušati OVDJE.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.