ZAGREB

33. Gavelline večeri ugostile Atelje 212

Autor

mo/h

Beogradski Atelje 212 gostovao je u ponedjeljak u Zagrebu na 33. Gavellinim večerima s predstavom "Pet života pretužnog Milutina" po tekstu Milene Marković i u režiji Aleksandre Milavić Davies, fantazmagoričnom dramskom inscenacijom fragmentarnog putovanja poviješću Srbije i Balkana u ciničnome tumačenju povijesti ovih prostora punom furioznoga karnevalizma i sirove tjelesnosti.

11.12.2018. u 07:36
Ispiši članak

Komad, nastao posebno po narudžbi za Atelje 212, zamišljen je kao groteska o životu glavnog junaka koji putuje kroz vrijeme, mijenjajući kulturno-povijesne kontekste srpske i/ili balkanske povijesti, mitologije, epske poezije, okolnosti političkih promjena. 

Od predturskog doba do suvremenosti, "Pet života pretužnog Milutina" preispituje klišeje narodnih vjerovanja poigravajući se sa surovostima prošlosti: klanja, opijanja, prežderavanja, incesti tako postaju materijal za grotesknu parodiju povijesti u izrazito suvremenom komadu koji hod kroz prošlost pretvara u presjek svega onoga ružnog, prljavog, nasilnog i zlog što nasljeđujemo kroz grijehe svojih otaca.

Tekst je pisan u stihovima, poigravajući se mitološkim – vjerovanjem u nadnaravne moći, u čarobnjačke sposobnosti, u talismane i hamajlije kao posrednike izbavljenja tih grijeha.

U dramaturškoj obradi Dimitrija Kokanova i redateljskoj viziji Aleksandre Milavić Davies, predložak Milene Marković pretvoren je u neku vrstu opscenoga karnevala koji počinje pomalo stihijski i razvija se fragmentarno, da bi se tijekom dvosatne predstave sve niti te dijelom neartikulirane polifonije često bezimenih glasova stopile u grotesknu, ali jasnu i čvrsto uvezenu dramsku pletenicu koja se u osnovi bavi univerzalnim istinama o svima nama kao nasljednicima povijesnih kataklizmi koje smo dijelom sami izazvali.

Sirova tjelesnost, želja za dominacijom i posjedovanjem, lažna i prisilna submisivnost, sve je to dio tog bestijalnog nadmetanja ljudskih bića koja već stoljećima samo pokušavaju preživjeti, sve do onog trenutka kada štafetu života, iz dosade, odustajanja ili nemoći, odluče predati sljedećem stjegonoši životne luči – u predstavi je to čarobni rog životne snage i besmrtnosti koji je prvome sinu dala prva majka, i odonda se generacijama prenosi s oca na sina.

Sudbinu epohe kao degeneričnu mješavinu bakanalija i krvoprolića suvereno iznose mladi glumci Ateljea 212 Jovana Gavrilović, Tamara Dragičević, Uroš Jakovljević, Ivan Mihailović, Ana Mandić, Mladen Sovilj, Jovana Stojiljković i Miodrag Dragičević, u predstavi koja naizgled koketirajući s eksperimentalnim teatrom oblikuje hrabar iskorak u neku novu vrstu klasike.

Scenografija Jasmine Holbus je jednostavna i u funkciji fantazmagoričnosti predloška, kao i kostimi Marije Marković, a za atmosferu je ključna i glazba Vladimira Pejakovića, uz zvučne efekte koje glumci sami stvaraju na pozornici.

Nakon predstave u atriju kazališta održan je odlično posjećen razgovor s umjetnicima, koji je moderirala teatrologinja i kritičarka Mira Muhoberac, uz asistenciju Gavelline glumice Ivane Bolanča.

"Pet života pretužnog Milutina" jedna je od ukupno 11 predstava u službenom natjecateljskom programu 33. Gavellinih večeri, koje od 1. do 14. prosinca u teatru u Frankopanskoj prikazuju ponajbolja recentna kazališna ostvarenja iz Hrvatske i regije. Za festivalske se nagrade natječu kazališta iz Splita, Rijeke, Ljubljane, Beograda, Zadra i Zagreba, a izvan konkurencije i nakon dodjele nagrada u petak 14. prosinca, bit će prikazana predstava "Povratak Filipa Latinovitza" Hrvatskog kazališta Pečuh iz Mađarske koju je po Krležinu romanu iz 1932. postavila Nina Kleflin.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.