Krka krije očaravajuća prirodna blaga: ‘Ovdje možete doživjeti svu ljepotu bioraznolikosti’

U sklopu projekta "Priroda – ključ borbe protiv klimatskih promjena" na portalu Generacija.hr kontaktirali su Park kako bi saznali po čemu je sve NP Krka poseban, koje ugrožene vrste tamo obitavaju, kakva je flora i fauna, koliko nacionalni parkovi poput ovog pomažu pri očuvanju bioraznolikosti u Hrvatskoj, koje projekte, istraživanja i edukacije provode, podižu li svijest o zaštiti okoliša među djecom i mladima te što sve posjetitelji Krke mogu doživjeti prilikom obilaska Parka. U intervjuu za Generaciju Nella Slavica, ravnateljica Javne ustanove "Nacionalni park Krka", otkrila je brojne nepoznate činjenice o ovom po mnogočemu posebnom mjestu.

Za početak naglasimo kako je Nacionalni park "Krka" prva destinacija u Hrvatskoj i drugi nacionalni park na svijetu dobitnik zlatnog Green Destinations priznanja za održivi turizam. Prestižno priznanje dodijelio je GreenDestinations , međunarodna organizacija koja donosi standarde za održivi turizam i nagrađuje gradove, mjesta i turistička središta koja žele očuvati prirodu, zaštititi kulturnu baštinu i poboljšati život lokalnih stanovnika.

FOTO: Facebook/Krka National Park

Prirodni fenomen je sedra

Po čemu je NP Krka poseban? Koje sve ugrožene vrste tamo obitavaju?

Nacionalni park "Krka" obuhvaća najljepši dio toka rijeke Krke i donji tok rijeke Čikole. Prirodni fenomen Parka je sedra, iz vode istaloženi vapnenac, koja je, duž cijelog toka rijeke, oblikovala sedam očaravajućih sedrenih slapova. Iako je česta pojava u tokovima dinarskog krša, sedra vrlo rijetko gradi slapove poput ovih na rijeci Krki. Proces sedrenja je stalan, a da bi sedra rasla i živjela, potrebno je očuvati prirodnu ravnotežu ekosustava rijeka Krke i Čikole. Zahvaljujući njezinu geografskom položaju i velikom broju različitih staništa, uz rijeku Krku nalazi se iznimno raznolik i slikovit biljni svijet s 1.197 različitih svojti.

Kakva je flora i fauna u NP – koje biste biljne i životinjske vrste posebno istaknuli i zašto?

Na području Parka prisutne su mnoge zaštićene biljne i životinjske vrste, koje su ključne za očuvanje bioraznolikosti ovog ekosustava. U speleološkim objektima Parka obitavaju čovječja ribica, prioritetna vrsta za EU, i jedna od najvećih kolonija dugonogog šišmiša u Europi, važna prema UNEP/Eurobats.

U rijeci Krki živi 31 vrsta riba, što je 20,7 posto ukupnog broja riba zabilježenih u Hrvatskoj. Devet vrsta endemi su jadranskog sliva, a tri od njih stenoendemi rijeke: visovačka pastrva, zlousta i visovački glavočić, izuzetno važni za zaštitu. Na području Parka živi dvadeset devet vrsta međunarodno značajnih ptica i deset migratornih vrsta. Na širem području NP "Krka" zabilježeno je dvjesto dvadeset devet ptičjih vrsta, što ga uvrštava u najbogatija ornitološka područja u Hrvatskoj i važna odmorišta za ptice preletnice, ali i za neke zimovalice.

Park obuhvaća ugrožene submediteranske i epimediteranske suhe travnjake, ključna staništa za rijetke ptičje vrste. Vodena staništa tršćaka, rogozišta i kanjona važna su za ptice selice, zimovalice i gnjezdarice. Od vodenih biljnih vrsta, livadni procjepak ugroženi je ilirsko-balkanski endem. Barska kornjača i vidra ključne su vrste gmazova i sisavaca vezanih za vodena staništa. U NP "Krka" obitava i vuk.

FOTO: Javna ustanova "Nacionalni park Krka"

Klimatske promjene jedan od izazova

Koliko nacionalni parkovi poput Krke pomažu u očuvanju bioraznolikosti u Hrvatskoj? Koje projekte, istraživanja i monitoring u tom pogledu trenutno provodite?

Zaštita navedenih vrsta suočava se s izazovima kao što su degradacija staništa, ilegalni ribolov i klimatske promjene. Očuvanje bioraznolikosti zahtijeva kontinuirani monitoring i provođenje strogih mjera zaštite, uključujući zabranu ribolova i očuvanje prirodnih staništa. Javna ustanova "Nacionalni park Krka" provodi redovita godišnja istraživanja i monitoring biljnog i životinjskog svijeta, kako je predviđeno Godišnjim programom zaštite.

Park je dio ekološke mreže Natura 2000, koja štiti stanišne tipove i vrste od interesa za EU. Plan upravljanja obuhvaća aktivnosti istraživanja i praćenja biljnih i životinjskih vrsta, a uključujuće vodene, šumske, kamenjarske i podzemne ekosustave.

JU "NP Krka" provodi projekt "LIFE CONTRA Ailanthus", usmjeren na kontrolu invazivnog stabla pajasena u mediteranskoj regiji Hrvatske, s ciljem zaštite bioraznolikosti, kulturne baštine i zaštićenih staništa. Projekt se financira iz programa LIFE Europske unije. Glavni rezultati uključuju poboljšanje očuvanja Natura 2000 staništa, razvoj nacionalnog protokola za upravljanje invazivnim vrstama i podizanje svijesti o njihovu negativnom utjecaju.

FOTO: Javna ustanova "Nacionalni park Krka"

Maleni uče kroz igru

Koje edukativne radionice provodite kako biste podigli svijest o zaštiti okoliša među djecom i mladima? Kako izgledaju radionice i što sve djeca uče?

Razvoj edukativnih programa, osmišljavanje radionica i prigodno obilježavanje važnih datuma u zaštiti prirode aktivnosti su kojima se JU "NP Krka" bavi kontinuirano, studiozno i s velikim entuzijazmom. Svjesna da je jedan od najučinkovitijih načina zaštite prirode upravo edukacija, nastoji svojim programima obuhvatiti što više polaznika i što šire područje djelovanja NP "Krka" kao zaštićenog područja od iznimne važnosti, ali i velikog upravljačkog sustava koji o tom području brine.

JU "NP Krka" svake godine pripremi program predavanja, radionica i terenske nastave koji uputi ravnateljicama i ravnateljima dječjih vrtića i osnovnih i srednjih škola u Šibensko-kninskoj županiji. Programi u kojima sudjeluju zaposlenici Parka prilagođeni su različitim uzrastima, a namijenjeni su širenju znanja o zaštiti prirode i okoliša i kulturnopovijesne baštine. Dio programa ima preporuku Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Predavanja i edukativne radionice održavaju se kroz cijelu školsku godinu na brojnim lokalitetima u Parku i u školskim učionicama. Oni maleni uče kroz igru. Zato priče prate radionice o biljkama, životinjama i zaštiti okoliša. O žabama, vretencima, šišmišima i čovječjoj ribici djeca uče kroz edukativne igre i kvizove. Za malo starije učenike osnovnih škola i srednjoškolce organizirane su radionice s nešto složenijim gradivom, o kojem uče kroz interaktivni pristup, pokuse i stručno vođenje. Na predavanjima i radionicama djeca uče o životinjskim svojtama u Nacionalnom parku "Krka" i o važnosti vode u prirodnim procesima.

FOTO: Javna ustanova "Nacionalni park Krka"

Očuvanje i unapređenje šumskog ekosustava

Kako izgleda program zaštite šuma?

Javna ustanova "NP Krka" donijela je Program zaštite, njege i obnove šuma (od 1.1. 2022. do 31. 12. 2031.). Osim osnovnog cilja, učinkovita upravljanja šumskim ekosustavima, program zaštite šuma na odgovarajući način kroz procese upravljanja integrira i posebne zahtjeve ekološke mreže.

Prvenstveni cilj upravljanja očuvanje je i unapređenje šumskog ekosustava uz poboljšanje općekorisnih funkcija šuma. Područje NP "Krka" nalazi se u mediteranskom dijelu Republike Hrvatske, u kojem šumska vegetacija nije osobito bujna i česti su šumski požari.

Zato je u svrhu zaštite šumske vegetacije potrebno provoditi redovito održavanje staza i putova, pratiti stanje šumskog ekosustava i prikupljati podatke za njegovo očuvanje, utvrditi opasna stabla ili njihove dijelove uz puteve, staze, šetnice i sl. te ih po potrebi ukloniti radi sigurnosti i normalnog odvijanja komunikacijske funkcije šumske infrastrukture, uklanjati drvenaste invazivne strane vrste bez ograničavanja površine, količine i broja intervencija tijekom godine i propisno ih zbrinuti.

FOTO: Javna ustanova "Nacionalni park Krka"

Zelenilo posvuda

Za kraj, što sve posjetitelji NP Krka mogu doživjeti i koje sve vrste mogu sresti dok obilaze Park?

Posjetitelji mogu doživjeti ljepotu bioraznolikosti u njemu. Primjerice, staza na Skradinskom buku vodi preko žive vode. Posjetitelji hodaju preko drvenih mostića dok se pod njima praćaka liska i pliva ilirski klen. Svuda uokolo je zelenilo. Čuje se kreket zelene žabe. Trepere modra i prugasta konjska smrt – živopisna vretenca. Brzo oko uhvatit će i hitru kretnju bjelouške ili zaron ribarice.

Hrvati pojma nemaju kakve sve zvijeri žive u Sjevernom Velebitu: Dom je čak i smrtonosnim vrstama

Za sve one koje zanima što je to što vide postavljene su edukativne table duž cijele staze. Šuma hrasta medunca i bijelog graba na Stinicama dio je poučno-pješačke staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina. Ta stoljetna šuma, iako površinom mala, velika svega 8 ha, jedna je od najvrjednijih takvih sastojina na Mediteranu. Stabla hrasta medunca u njoj stara su od sto pedeset do dvjesto godina.

*Tekst je objavljen u sklopu projekta "Priroda – ključ borbe protiv klimatskih promjena" kojeg financira Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.