Kornjača Tamara je nakon uspješnog oporavka puštena u more: 'Najveća prijetnja na Jadranu su im ljudi'

Povodom obilježavanja Svjetskog dana morskih kornjača u lošinjskom je akvatoriju opet zaplivala ova mlada oporavljena kornjača. Osim puštanja morske kornjače u more, održana je edukacija i izložba, a više o ovome događanju rekla je Mateja Zekan Lupić, voditeljica Oporavilišta za morske kornjače.

Za portal Generacija.hr otkrila je kakva je situacija s morskim kornjačama u Hrvatskoj, zašto su ugrožene, koliko se dugo kornjača Tamara oporavljala prije puštanja u more, ima li puno kornjača koje se trenutno liječe i koliko ih se uspješno vraća u more te kako izgleda Oporavilište za morske kornjače koje djeluje unutar Instituta Plavi svijet.

"Svako javno događanje puštanja kornjače u more volimo iskoristiti i za podizanje svijesti javnosti o ovim ugroženim životinjama. Ljudi koji se okupe mogu saznati više o kornjačama i razlozima njihove ugroženosti te kako svatko od njih može pomoći u njihovoj zaštiti. U nedjelju smo postavili štandove s raznim informacijama te posjetiteljima pričali o Tamari", započela je Zekan Lupić. Dodala je kako je riječ o kornjači koja je provela gotovo šest mjeseci u njihovom oporavilištu.

FOTO: Plavi svijet

Broj im se znatno smanjuje

Tamara je pronađena u luci Lošinj, a bila je iscrpljena i pothranjena. "Tada je težila svega jednu kilu, a prilikom puštanja u more postigla je dvostruku težinu. To je mlada kornjača stara dvije godine. Starost kornjače procjenjujemo po dužini oklopa. Srećom, Tamara je bila jedna od lakših slučajeva jer nije imala većih ozljeda. Čim je temperatura mora postala povoljna za njezino puštanje odučili smo je vratiti u Jadran. Naime, od svibnja do studenog se kornjače puštaju u more jer temperatura mora biti topla. Kornjače su hladnokrvne i zimi hiberniraju, odnosno miruju na morskom dnu, a ljeti su aktivne", napomenula je ova sugovornica.

Zanimalo nas je kakva je situacija s morskim kornjačama u Hrvatskoj i zašto su ugrožene. "Morske kornjače su zbog ugroženosti strogo zaštićena vrsta. Njihov se broj znatno smanjuje, a glavna prijetnja im je doticaj s ljudima. U Jadranu im je najveća prijetnja slučajni ulov u ribarsku opremu. Kada se kornjače zapetljaju u mreže ili su ulovljene kočom, ne mogu izroniti pa ugibaju zbog utapanja. Nekoliko tisuća kornjača u Jadranu svake godine ugiba u mrežama. Neke mogu biti u stanju kome ili šoka stoga se, ako im se pravilno pruži pomoć, mogu oporaviti i vratiti u more. Osim u mreže, kornjače se često ulove i na parangal. Nakon što progutaju udicu i plastičnu strunu neke ugibaju, dok se druge uz pruženu pomoć mogu oporaviti", rekla je Zekan Lupić.

Isto tako, dodala je, brodovi koji se kreću velikim brzinama udarcem pri sudaru ili brodskim propelerom mogu kornjači nanijeti teške i ozbiljne ozljede te uzrokovati smrt. Opasnost predstavlja i plastika jer se kornjače u nju mogu zapetljati ili progutati plastični otpad. Tako svako malo određene kornjače izbacuju komadiće plastike. Kao posljedica ljudskog utjecaja, njihov broj značajno se smanjuje. Stoga Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) svrstava glavatu želvu na Crvenu listu ugroženih vrsta (EN), dok Direktiva o staništima Europske Unije glavatu želvu navodi kao prioritet za očuvanje i zaštitu.

FOTO: Plavi svijet

Otporne i izdržljive

Trenutno na njezi imaju šest morskih kornjača. Zanimljivo je kako su ove životinje nevjerojatno otporne i izdržljive te se unatoč ozljedama uz stručnu pomoć mogu u potpunosti oporaviti i vratiti u more. To je bila nit vodilja za otvaranje oporavilišta.

"Mjesto je to gdje će ozlijeđenim i bolesnim životinjama biti pružena stručna pomoć i njega od strane osposobljenih veterinara i biologa. Oporavilište je opremljeno prostorijama za operacije, zasebnim bazenom za intenzivnu njegu te bazenima za dugotrajni oporavak kornjača u kontroliranim uvjetima", rekla je Zekan Lupić. Osim toga, Institut Plavi svijet u prostorijama oporavilišta ima mogućnost educirati posjetitelje o morskim kornjačama i zaštiti mora. Uz to, organiziraju se i puštanja oporavljenih morskih kornjača u more od kojih se neke opremaju uređajima za satelitsko praćenje čime se omogućava praćenje njihovog daljeg kretanja u svrhu istraživanja.

"Vjerujemo da će još jedna kornjača biti spremna za puštanje kroz dva tjedna. Nekima će pak trebati više vremena da se oporave. Imamo pet bazena za oporavak, to su zatvoreni i grijani bazeni. Pomažu nam uglavnom studenti i ponekad kolege istraživači. U prosjeku imamo po pet kornjača godišnje. U ovih nepunih 11 godina zaprimljeno je ukupno 59 kornjača, a 70 posto njih se uspješno oporavi", poručila je Mateja Zekan Lupić.

FOTO: Plavi svijet

O Plavom svijetu i Oporavilištu za kornjače

Podsjetimo, Institut Plavi svijet otvorio je 19. srpnja 2013. godine Oporavilište za morske kornjače u Malom Lošinju. Smješteno je u rekreacijskoj zoni Hotela Vespera u Sunčanoj uvali na otoku Lošinju i dio je mreže oporavilišta za očuvanje morskih kornjača u Jadranu.

Institut Plavi svijet djeluje na očuvanju morskog okoliša provođenjem tri glavna programa – programa znanstvenog istraživanja, obrazovnog programa i programa zaštite. Predmet znanstvenog istraživanja su veliki morski kralježnjaci (kitovi, morske kornjače i hrskavične ribe) te se spoznaje iz rezultata istraživanja prevode u obrazovne sadržaje i koriste u projektima zaštite vrsta i staništa.

Sjedište im se nalazi na otoku Lošinju s istraživačkim postajama na otocima Murteru i Visu gdje surađuju s lokalnim zajednicama, ali i nacionalnim, regionalnim i međunarodnim ustanovama i organizacijama kako bi zajednički unaprijedili održivo upravljanje morskim okolišem i zaštitu morskog okoliša na području čitavog Sredozemlja.

*Tekst je objavljen u sklopu projekta "Priroda – ključ borbe protiv klimatskih promjena" kojeg financira Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.