NOĆ KNJIGE

Knjige čita polovica Hrvata; najviše mladi, žene i visokoobrazovani ljudi

Autor

Direktno.hr

Najnoviji podaci o čitanosti u Hrvatskoj pokazuju da knjige čita tek oko polovice Hrvata, pri čemu najviše čitaju visoko obrazovani ljudi koji žive u gradovima, mladi i žene, pokazalo je najnovije istraživanje tržišta knjiga u RH predstavljeno u četvrtak u Zagrebu.
23.04.2015. u 15:24
Ispiši članak

Rezultate je na svečanosti otvorenja Noći knjige 2015. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici predstavila Tamara Kraus iz agencije za istraživanje tržišta GfK.

Istraživanje Gfk-a pokazalo je da je u posljednjih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo 51 posto populacije, u usporedbi s 53 posto u prošloj, napomenula je Kraus.

Više od prosjeka čita se u Zagrebu, Primorju i Dalmaciji (62 posto), a knjige koje čitamo najčešće posuđujemo i to ponajviše u knjižnicama (51 posto).

Kad je riječ o kupovini, najčešće kupujemo u knjižari (56 posto), i to uglavnom po punoj cijeni (56 posto).

Knjigu je u posljednja tri mjeseca kupilo oko 800 tisuća građana (22 posto) starijih od 15 godina, odnosno, svaki peti, a knjige i dalje najčešće kupujemo sebi ili svojoj djeci (72 posto).

Najviše čitaju osobe visokog obrazovanja (77 posto) i one koje žive u većim gradovima (70 posto), mladi do 25 godina starosti (61 posto) i žene (57 posto).

Najčešće se čita beletristika (64 posto), pa stručna literatura (30 posto), te publicistika (28 posto) i priručnici (18 posto).

I dalje se ponajviše čita na hrvatskom jeziku (89 posto), no najviše je onih koji podjednako čitaju domaće autore i prijevode stranih (43 posto), dok je interes za prijevodnom književnošću nepromijenjen od prošle godine (38 posto).

Ispitivanje je pokazalo da oni koji ne kupuju knjige u velikoj mjeri (51 posto) to ne čine jer ih knjige ne zanimaju niti im trebaju, dok je drugi glavni razlog nekupovanja knjige financijske prirode. Od onih koji ne kupuju polovica ih je rekla kako ih ništa ne bi potaknulo na kupovinu knjiga, a trećina smatra da bi knjige trebale biti jeftinije.

Posljednji dio istraživanja odnosi se na e-knjige, čija je čitanost nepromijenjena u odnosu na 2014., na 12 posto, pri čemu elektroničke uređaje potrebne za njihovo čitanje posjeduje 73 posto populacije starije od 15 godina, ili tri posto više u odnosu na 2014.

Samo tri posto mladih od 15 do 24 godine nema niti jedan elektronički uređaj na kojemu se može čitati knjige i ostalu literaturu.

"Mlada generacija od 25 do 34 godine generacija je digitalnog novog doba, za koju je dijeljenje iskustava svakodnevnica. Samim time se i način čitanja knjiga promijenio, to više nije individualni pristup, već pristup koji zahtijeva socijalnu interakciju, u kojemu knjiga postaje 'socijalna priča'", poručila je Kraus.

Istraživanje je provedeno u ožujku na uzorku od tisuću ispitanika starijih od 15 godina metodom osobnog intervjuiranja u kućanstvima, a na traženje zajednice nakladnika i knjižara i Knjižnog bloka, te uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH i Hrvatske gospodarske komore.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.