Kako izbjeći tragedije poput one u Osijeku? Greenpeace: 'Količina plastičnog otpada mora se drastično smanjiti'

Povodom nedavnih požara u reciklažnom postrojenju tvrtke Drava International d.o.o. u Osijeku i tvrtki Eko-flor u Mokricama (dio C.I.O.S. grupe), organizacije članice Platforme za borbu protiv zagađenja plastikom u Hrvatskoj, među kojima je i Greenpeace, izrazile su javno zabrinutost zbog odugovlačenja s usvajanjem Pravilnika o ambalaži, ambalažnom otpadu i jednokratnoj plastici. Pravilnik je trebao biti donesen još 2021. godine. Međutim, još uvijek nije donesen, iako je od završetka javnog savjetovanja prošlo već deset mjeseci.

'Recikliranje ne može riješiti problem'

Udruge su poslale priopćenje medijima u kojem je i apel Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja da čim prije usvoji Pravilnik i komentare koje su udruge dale tijekom e-savjetovanja u prosincu prošle godine.

Na portalu Generacija.hr kontaktirali su Greenpeace u Hrvatskoj kako bi saznali više o problemima s plastičnim otpadom i kako ih učinkovito riješiti da se tragedije poput ove u Osijeku ne ponove. Unutar projekta "Zeleno nije samo moda!" izvještavamo o zaštiti okoliša i aktualnim zelenim temama u Hrvatskoj, a među njima je i svakako problem plastičnog otpada koji štetno utječe na okoliš, ali i ljudsko zdravlje.

Iz Greenpeacea su već u nekoliko navrata upozoravali i na to da recikliranje nije i ne može biti glavno rješenje za problem gomilanja plastičnog otpada.

"Prvenstveno zagovaramo da se drastično smanji količina plastičnog otpada, pri čemu prije svega treba stati na kraj plastici za jednokratnu upotrebu. Onečišćenje plastikom preplavilo je naš planet, ugrožava zdravlje ljudi, uništava bioraznolikost i raspiruje klimatsku krizu. Recikliranje ne može riješiti ovaj problem jer podaci pokazuju da se u svijetu reciklira manje od 10 posto plastičnog otpada. Zemlje EU, pa i Hrvatska, prijavljuju nešto veće, ali i dalje neimpresivne postotke, tako da recikliranje očito može riješiti samo manji dio ovog problema", istaknuli su iz Greenpeacea.

Dodali su kako je pravo dugoročno rješenje okretanje materijalima za višekratnu upotrebu i sustavima za ponovno punjenje.

"U tome najveću ulogu imaju vlade koje trebaju putem zakona propisivati i usmjeravati, ali i tvrtke koje moraju prihvatiti odgovornost za to da svi mi zajedno snosimo posljedice njihovog načina poslovanja", istaknula je Petra Andrić, programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj.

Pravo dugoročno rješenje je, dodala je, iskorjenjivanje kulture bacanja, okretanje materijalima za višekratnu upotrebu i sustavima za ponovno punjenje.

Marjan plastiku iz mora pretvara u zanimljive proizvode: 'Svatko tko nosi naše naočale doprinosi zaštiti Jadrana'

Posljedice po ljudsko zdravlje

Još uvijek traju istrage oko uzroka tragičnog požara u Osijeku oko kojeg postoji mnogo nepoznanica, no ono što je sigurno jest to da toksična svojstva koja se nalaze u dimu mogu imati kratkoročne i dugoročne posljedice na ljudsko zdravlje. 

"Posljedice ovise o tome koliko su ljudi, odnosno životinje bili izloženi, koliko dugo i kojim točno zagađivačima… nema jednoznačnog odgovora. U pogledu toksičnog dima i plinova prisutnih u zraku u vrijeme samog požara, ljudi koji već imaju zdravstvenih tegoba s dišnim putevima mogu imati srednjoročne ili dugoročne posljedice zbog izloženosti takvim zagađivačima, čak i nakon što se dim i otrovni plinovi rasprše. Važno je da se ta izloženost uzme u obzir kada takve osobe budu u budućnosti dobivale zdravstvenu skrb. Kada govorimo o duljem zadržavanju i prenošenju onečišćujućih tvari iz nastalog pepela i čađe, one mogu sadržavati značajne razine postojanih, toksičnih i bioakumulativnih onečišćujućih tvari (kao što su dioksini i furani), što bi predstavljalo dugoročan zdravstveni rizik zbog kontinuirane izloženosti, posebno ako se konzumira hrana uzgojena na području zahvaćenom onečišćenjem", istaknuo je Zoran Tomić, direktor ureda Greenpeacea u Hrvatskoj.  

FOTO: Biljana Šimić

Zbog svega toga, dodao je, ključno je da nadležni osiguraju da lokacija bude zatvorena, a pepeo i drugi materijali propisno i sigurno zbrinuti kako se ne bi širili dalje.

"Isto tako, cijelo područje koje je zahvatio dimni oblak, uključujući tlo, vodu i biljke, mora se temeljito ispitati na zagađujuće tvari proizašle iz požara i to svakako u krugu od nekoliko kilometara od lokacije, pa i više. Konačno, bit će potrebno pojačano pratiti zdravstvenu situaciju među stanovništvom koje je bilo izloženo požaru i dimu kako bi se na vrijeme prepoznali znakovi dugoročnih zdravstvenih tegoba i pružila potrebna zdravstvena skrb. Dakle, postoji problem neposredne akutne izloženosti, dugoročnog, naslijeđenog onečišćenja, ali i šire pitanje sigurnosti skladištenja otpada, bez kojega ništa neće spriječiti da se ovakve stvari ne ponove", zaključio je Tomić.

Kružno gospodarstvo

Udruga kontinuirano ističe u svojim kampanjama da zamjena jednokratne plastike drugim materijalima za jednokratnu upotrebu, primjerice papirom ili biorazgradivom plastikom, nije rješenje jer time rješavamo jedan problem stvarajući drugi.

Greenpeace zagovara istinsko kružno gospodarstvo koje podrazumijeva da se otpad, emisije i gubici energije svedu na minimum ili idealno na nulu. Taj princip čuva okoliš i otvara broja radna mjesta. Ali on ne smije ostati fraza nego mora biti propisan konkretnim mjerama, ciljevima i odgovornostima.

"Ono što svi zajedno možemo učiniti jest od odgovornih tražiti promjene putem javnih savjetovanja ili peticija kao što je Greenpeaceova peticija za ambiciozan Globalni sporazum o plastici i tražiti od kompanija da promijene način na koji proizvode plasiraju na tržište. No Ministarstvo gospodarstva i zaštite okoliša odgovorno je za stvaranje preduvjeta za sprječavanje nastanka otpada i za održivo gospodarenje otpadom kako bi se ovakvi tragični scenariji izbjegli u budućnosti", poručili su za kraj iz Greenpeacea Hrvatska.

*Tekst je objavljen u sklopu projekta "Zeleno nije samo moda!" kojeg financira Agencija za elektroničke medije.