Izuzetno invazivna i opasna riba uočena u Jadranu: 'Otrovne su joj sve bodlje na tijelu'

"Vatrenjača (Pterois miles), poznata i kao riba lav ili riba paun, najpoznatiji je lesepsijski migrant, suptropska invazivna strana vrsta koja potječe iz indo-pacifika. U Sredozemno more dospjela je kroz Sueski kanal iz Crvenog mora; prvi nalaz vatrenjače u Sredozemlju potječe iz 1991., a u Jadranu je prvi put zabilježena 2019. godine. Prva jedinka u Hrvatskoj zabilježena je 2021. godine na Visu i zasad u Jadranu još uvijek govorimo o pojedinačnim nalazima", rekli su nam iz resornog Ministarstva.

Asistentica u Odjelu za zaštitu prirode Karla Jelić navodi za Direktno da su primjerci ove vrste snimljeni i na Korčuli i Mljetu, ali da je vjerojatno prisutna i drugim lokacijama. Dodaje da riba lav polako, ali sigurno širi svoj teritorij u Jadranskom moru.

"Iako nije poznat točan broj jedinki koje nastanjuju Jadransko more, jasno je da ova vrsta, zbog svojih izuzetnih prilagodljivih sposobnosti, nastavlja širenje i da će u budućnosti značajno utjecati na ravnotežu lokalnih ekosustava", navodi Jelić koja ističe da je riba lav poznata kao "jedna od najvećih prijetnji globalnoj biološkoj raznolikosti, pa tako i u Jadranskom moru".

FOTO: Pixabay

Malo prirodnih predatora

Slično navode i iz Ministarstva. "Vatrenjača se smatra jednom od najopasnijih invazivnih stranih vrsta u Mediteranu. Svoj invazivni uspjeh temelji na nekoliko osobina, prvenstveno izrazitoj proždrljivosti, brzom rastu i ranom dostizanju spolne zrelosti, te na toleranciji različitih ekoloških uvjeta i nedostatku prirodnih neprijatelja. Jedini poznati predatori u Sredozemnom moru su hobotnica i neke vrste kirnji."

Jelić dodaje da bi upravo očuvanje populacija hobotnica i kirnji moglo pomoći u kontroli broja ove invazivne vrste. "Međutim, bez drugih prirodnih predatora, širenje ribe lav predstavlja ozbiljan izazov za ekosustav", navodi ona i pojašnjava da se riba lav hrani raznim vrstama morskih organizama, uključujući i autohtone ribe i beskralješnjake, a prijetnja se posebno odnosi na endemske male vrste, ali i mlade jedinke većih vrsta. "Time može doći do smanjenja broja autohtonih morskih vrsta, što narušava ravnotežu ekosustava."

Naziv ove izuzetno invazivne vrste lion fish potječe od peraja koje su duge i rasperjane s otrovnim bodljama, koje se šire postrance i podsjećaju na lavlju grivu. Budući da su sve bodlje na tijelu otrovne, iz Ministarstva savjetuju da se ribi pristupa s posebnim oprezom, osobito ako se slučajno ulovi tijekom ribolova. "Kod uboda se javlja jaka bol, a mogući su i drugi, ozbiljniji simptomi pa se preporučuje posjet liječniku. Otrov je termolabilan, tj. može se neutralizirati toplinom (najbolje potapajući mjesto uboda neposredno nakon uboda u toploj vodi temperature oko 40 °C) u trajanju od 30 do 90 minuta."

FOTO: Damir Zurub / CROPIX

Nakon uboda se mogu javiti ozbiljni simptomi

Jelić pojašnjava da kada dođe do kontakta s bodljama, otrov se ubrizgava u kožu i potom se mogu javiti simptomi kao što su intenzivna bol, oticanje i crvenilo na mjestu uboda, a u nekim slučajevima i znojenje, mučnina i vrtoglavica. "Ozbiljnost simptoma ovisi o osjetljivosti pojedinca na otrov i o tome koliko je bodlji ušlo u kožu. U ekstremnim slučajevima, otrov može izazvati poteškoće s disanjem, pa čak i privremenu paralizu. Iako nema zabilježenih smrtnih slučajeva nakon uboda ribe lav, simptomi mogu biti ozbiljni pa je važno odmah potražiti medicinsku pomoć."

Ona navodi da riba lav po prirodi nije agresivna i da do uboda uglavnom dolazi slučajno te bi se u takvim situacijama trebalo konzultirati s liječnikom. Nakon uboda je najbolje uroniti taj dio tijela u vruću vodu, a potrebno ukloniti i preostale bodlje, zaustaviti eventualno krvarenje, očistiti i dezinficirati ranu te koristiti analgetike za ublažavanje boli.

Ova biljka može uništiti vaše zdravlje: 'Nevidljivi' neprijatelj širi se brzinom munje

U slučaju da uočite ribu lav, iz Ministarstva savjetuju da nalaz prijavite putem mobilne aplikacije "Invazivne vrste u Hrvatskoj". Jelić je također komentirala što bi mogao biti jedan od mogućih poteza u slučaju da se vrsta prekomjerno proširi u Jadranu. "U slučaju značajnijeg porasta populacije vjetrenjače, ciljano izlovljavanje može biti učinkovita mjera za kontrolu broja jedinki. Meso ribe lav je sigurno za konzumaciju, pod uvjetom da se pravilno uklone njezine otrovne bodlje."