Iz Slavonije stižu dvije lijepe poduzetničke priče: Albina se odlučila za cvjetni studio, a Helena za pripravku prirodne kozmetike

Prilika za vlastiti posao svakako je potpora za samozapošljavanje. Naime, potpore za samozapošljavanje državne su potpore koje se dodjeljuju nezaposlenim osobama koje se odluče na pokretanje vlastitog posla, a prijavljene su u evidenciju Zavoda za zapošljavanje. Cilj ove mjere je financijska podrška nezaposlenim osobama koje odluče pokrenuti vlastiti posao, a traje 24 mjeseca.

Dodjeljuje se nezaposlenim osobama za pokrivanje inicijalnih troškova poslovanja i rada poslovnog subjekta. Osobe mogu potporu koristiti za udruživanje u nove poslovne subjekte i preuzimanje postojećih subjekata. Na stranicama HZZ-a detaljno je objašnjen proces i potrebna papirologija za prijavu za ovu popularnu mjeru.

Bloom room cvjetni studio – uspješna poslovna priča iz Osijeka

Jedna od onih koji su se odvažili zakoračiti u poduzetničke vode je Osječanka Albina Balić (28) koja je otvorila vlastitu cvjećarnicu Bloom Room i tako postala uspješna mlada poduzetnica. Vlasnica Bloom Room cvjetnog studija na početku razgovora za portal Mimladi.hr istaknula je kako obožava svoj posao, koji unatoč tome što svi misle da je najljepši posao, za nju, kao i svaki drugi, zna biti jako težak, naporan i užasno stresan.

„Po prirodi sam vrlo energična, živahna i tvrdoglava. Majka sam jednogodišnje djevojčice, sretno udana i za koji dan ću proslaviti svoj 29. rođendan. Na pokretanje vlastitog posla odlučila sam se jer se nikada nisam mogla zamisliti u uredu. Mrzim dosadne poslove, zapravo mrzim sve što je dosadno i monotono“, rekla je Albina.

Na pitanje s koliko godina se odlučila i uspješno otisnula u poduzetničke vode te koja je tajna njezinog uspjeha, kratko je odgovorila: 

„To je bilo par dana iza mog 23. rođendana. Nema vam tu neke velike tajne, samo puno truda i rada, neodustajanja i malo ludosti“.

„Po struci sam cvjećar, tako da sam cijeli svoj život znala da ću jednog dana to i biti, tako da se nisam slučajno našla u ovoj priči“, dodala je. Albina je upisala studij hortikulture na Veleučilištu u Slavonskom Brodu, ali je odustala pri samom kraju. Istaknula je kako joj je nedostajalo nekoliko ispita i završni rad. Također je naglasila kako studij nije ispunio njezina očekivanja. „Mislila sam da ima više cvijeća, pejzažne arhitekture, a zapravo se većinom sve vrtjelo oko njiva, kombajna, vina…“

Objasnila je i kako se rodila ideja o cvjetnom studiju.

„Zapravo je to bio logičan slijed po povratku s faksa. Morala sam nešto raditi, zapravo ne nešto, znamo što. A s obzirom na to da sam ja osoba koja voli svoju slobodu u radu, to je bio najlogičniji slijed događaja. Iskoristila sam potpore koje su u to vrijeme bile aktualne i mislim da se tada za samozapošljavanje dobivalo 25 000 kuna”.

Pandemija korona virusa utjecala je na njezin posao, jednako kao i na mnoge druge djelatnosti, jer je bila ograničena kupovna moć građana. Uz navedeno, jedan je dio godine cijela zemlja bila u lockdownu.

„Pandemija je utjecala na moj posao, naravno, kao i na svaki. Prvenstveno na cijene roba, što, naravno, odmah utječe na cijene naših usluga”, kratko je odgovorila, a na pitanje o tome kakvo su joj planovi za budućnost rekla je: 

„Joj, nećemo o tome. Naravno, ja uvijek imam nekakve ideje u glavi, ali svi smo vidjeli da evo može doći neki glupi virus i sve planove poremetiti. Tako da ću taj dio zadržati za sebe jer zaista ne znamo što sutra nosi, kakve prilike ili neprilike”. 

Za kraj razgovora imala je poruku za mlade ljude u Hrvatskoj koji imaju ideje, ali se još uvijek ne usude pokušati realizirati ih.

„Nikada nisam požalila zbog toga što sam se upustila u vlastiti posao. Mladima koji imaju ideje, ali se još uvijek dvoume ili ne usude pokušati realizirati ih poručila bih da svakako pokušaju ostvariti svoje snove i da ne posustaju na prvim preprekama jer bit će ih dosta”.

„Ali važno je ostati hladne glave i truditi se. I naravno, mislim da u svakom poslu za uspjeh treba i ljubavi prema tome što radite“, zaključila je Albina. 

Prirodna kozmetika – Helena

Iako posljednjih godina čitamo o iseljavanju i odlasku mladih iz Slavonije, zatvaranju tvornica i pustošenju ravnica, osim primjera Albine iz Osijeka, na portalu Mimladi.hr razgovarali su i s Helenom Nađ, magistrom procesnog inženjerstva koja je pokrenula vlastiti posao i otvorila obrt Prirodna kozmetika Helena.

Helena naime, izrađuje sapune i kreme na bazi ekološkog kozjeg mlijeka. U svojoj maloj tvornici prirodne kozmetike provodi i brojne radionice i edukacije, a opisala nam je i načine izrade pojedinih proizvoda, što nije nimalo lagan posao. Također, opisala je i svoje početke traganja za poslom u struci te kako se nakon svega našla u vlastitom obrtu.

„Rodom sam iz Iloka, a udajom sam se preselila u okolicu Našica, i sada živim sa svojom obitelji u Podgoraču. Završila sam Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku, smjer procesno inženjerstvo, tako da sam po struci magistra procesnog inženjerstva“, objasnila je Helena i istaknula kako je u nemogućnosti pronalaska posla u struci razmišljala o odlasku iz Hrvatske.

„Budući da nisam nikako mogla doći do posla u struci, naknadno sam završila i Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičku izobrazbu na Filozofskom fakultetu u Osijeku kako bih mogla raditi u školama. Naime, ja sam završila prvi stupanj, udala se i pohađala diplomski studij. U to vrijeme, muž i ja smo svakodnevno vagali hoćemo li ići van ili pak ostati u Hrvatskoj. Na kraju je za ostanak ipak prevagnula ljubav prema obitelji“, rekla je i dodala kako nažalost do sada ima samo oko dvije godine radnog iskustva u osnovnim školama na zamjenama gdje je radila kao učiteljica prirode, biologije i kemije te samo sedam mjeseci u struci gdje je radila kao pripravnik.

Istaknula je kako se „u Slavoniji danas dosta toga ugasilo, posebice od prehrambenih industrija, danas gotovo pa nema ništa. Zaista je bilo teško doći do posla. Na brojnim razgovorima za posao, najčešće se događalo da su čak i niže kvalificirani od mene dobivali posao, ako je u pitanju bila osoba muškog spola. Mogu posvjedočiti kako sam imala zaista loša iskustva gdje smo mi djevojke s višim kvalifikacijama ostale bez posla, dok su muškarci uredno dobivali poslove“, istaknula je.

„Imam to zanimanje koje je poprilično specifično. Naime, u industriji se rade i po tri smjene pa je poslodavcima zbog toga jednostavno lakše zaposliti muškarca. Imala sam zaista veliku želju za školovanjem, ali kada sam završila taj fakultet, vidjela sam da naša sredina zapravo slabo prihvaća žene u toj branši“, objasnila je.

Prijavila se na natječaj za samozapošljavanje

Naglasila je kako je prirodnu kozmetiku prvi puta počela proučavati kada je ostala u drugom stanju. „Tek tada sam postala svjesna s koliko smo kozmetike sa štetnim sastojcima okruženi. Gotovo je bilo nemoguće naći neki preparat za kupanje beba bez sulfata, parabena ili nekih drugih štetnih tvari. Tada sam počela razmišljati kako su se naše bake nekada kupale sa sapunima koje su same pravile. Počela sam proučavati izradu sapuna, ali nikako nisam skupila dovoljno hrabrosti za početak izrade”. 

Opisala je svoje početke.

“Na otvaranje Obrta sam se odlučila iz nužde i prilike. Ostala sam bez posla i bez mogućnosti daljnjeg rada u školi, a u industriji dobiti posao meni kao ženi s malim djetetom je poput dobitka na lotu. Naime, kada sam ostala bez posla prijavila sam se na HZZ na natječaj za samozapošljavanje, pisala sam plan i moram reći da sam se tu malo namučila jer su mi prve godine srušili plan. To se nije dogodilo zbog toga što je plan bio loš nego iz neznanja – što ja to sve želim financirati s tim planom jer su kod nas u kozmetici proizvodi dosta skupi. Imamo neke specifične zahtjeve proizvodnje, analize, certificiranje i njima zapravo nije bilo jasno što je to, pa mi je plan bio rušen. Dakle, krajem 2019. srušili su mi plan te sam početkom 2020. morala nanovo proći kompletnu edukaciju i savjetovanje od strane HZZ-a. Novi plan predala sam svega tri – četiri dana prije prvog lockdowna”, naglasila je.

Nije skrivala kako je čak i tada bila u strahu i dvojbi o pokretanju posla, naročito zbog situacije s epidemijom.

„Kada su pregledali planove, moj je među prvima odobren i onda je bilo – upuštati se u to ili ne? Krenula je korona i naočigled se primijetilo da ljudi manje kupuju, da se boje… Međutim, ipak sam ostala pri tome, tako da sam između prvog i drugog lockdowna otvorila firmu.”

Procedura posla

Ukratko je opisala proceduru posla i koliko je prirodna kozmetika prepoznata na našem tržištu.

„Sam početak rada nije bio odmah jer dok sam naručila svu opremu da opremim laboratorij. Kozmetički pripravci prije plasiranja na tržište moraju proći tromjesečnu analizu da se utvrdi da su zdravstveno ispravni. Nakon analiza za svaki se proizvod izrađuje product information file ili takozvani PIF. To je svojevrsni dosje o tom proizvodu da je on siguran i objašnjava kompletno od čega se on sastoji, od kojih sastojaka je načinjen, jesu li su ti sastojci štetni, u kakvu ambalažu se proizvod puni i slično”, rekla je i dodala: „Nakon što se izradi PIF, svaki proizvod prijavljuje se na CPNP portal. Riječ je o portalu koji vrijedi za cijelu EU, tako da ja svoje proizvode mogu plasirati na područje cijele EU. Još to ne radim jer ne znam kome se javiti da mogu izvoziti. Voljela bih, ali još nisam do toga stigla.”

„Voljela bih prodavati po sajmovima, međutim, kod nas su na tržištu još uvijek slabo prepoznati ovakvi proizvodi. Naime, to sam uvidjela kada sam krenula po sajmovima, ljudi ne prepoznaju proizvod, njima je to skupo pa ne znaju zašto su moji proizvodi skuplji u odnosu na neke slične u trgovini. Dosta im je strano zašto je neki proizvod kvalitetniji, po čemu je bolji, od čega se sve sastoji i slično. Dosta moramo raditi na edukaciji ljudi”, poručila je Helena.

Proizvodi plasirani na tržište

Trenutno imam pet vrsta sapuna koje plasiram na tržište, koji su namijenjeni za sve uzraste od beba do onih najstarijih – različite su namjene. A u fazi sam plasiranja još četiri, odnosno pet vrsta krema. Jedna je još na analizi, a četiri imaju gotove analize, trenutno se izrađuje PIF, a zatim slijedi prijava na CPNP portal te sama proizvodnja i plasiranje na tržište. Tu paralelno mora ići više poslova. Jedna mi firma radi PIF, s drugom radim na dizajnu ambalaže, naljepnica, deklaracije i slično, tako da s obzirom na to da sve to sama radim i imam stručnu pomoć tu sa strane i kod njih kad se javim da trebam nešto odraditi, moram čekati jer imaju oni i druge klijente, nisam im jedina, tako da je to proces koji malo dulje traje.

Da bi neki proizvod došao na tržište, iz mog iskustva, treba šest mjeseci proći od kad pošaljem prvi uzorak na analizu pa dok on ne dođe na tržište. Naravno, sretnemo se tu i s problemom kad treba financirati kupnju ambalaže i sirovina. To je u kozmetici dosta skupo, tako da je samo plasiranje prve ture proizvoda na tržište malo financijski iscrpljujuće.

Prirodna kozmetika na sajmovima

Uskoro kreće „najljepše doba u godini“, a ono sa sobom nosi mnoštvo sajmova čiji je rad poremetila pandemija. Sajmovi su odlična prilika za male poduzetnike kako bi predstavili svoje proizvode kupcima „na licu mjesta“.

„Jutros sam baš išla u grad Našice i tu će biti Advent u Našicama, pa sam se išla prijaviti za jedan štand, tako da mogu svojim sugrađanima ponuditi svoje proizvode. Jedno vrijeme sam prestala ići na sajmove jer su uvjet bile Covid potvrde i tu je velik problem jer dosta mladih nemaju te potvrde i onda nisu smjeli dolaziti na sajam, pa je nama kao izlagačima i prodavačima to bio dosta velik problem jer bi mi cijeli dan proveli na sajmu, a ne bi bilo isplativo. Dakle, prestala sam ići jer nije bilo više isplativo.

Financijska isplativost i rizik samozapošljavanja

Pandemija korona virusa mnogima je poremetila planove, a rijetki su i hrabri oni poput Helene koji su u vrijeme lockdowna odlučili otvoriti svoj obrt.

„Moguće da sam ja svoje ideje pokušala realizirati u najgore moguće vrijeme, ali sad radim godinu i pol dana skoro i trenutno sam zadovoljna. Naime, svjesna sam da za ovaj posao treba barem tri godine da se uhoda, kako bismo mogli zaraditi plaću, dakle da možemo sebi isplatiti plaću… Riječ je o poslu u kojem sve što trenutno zaradimo ulažemo u nešto novo.“

Svoje proizvode predstavlja putem Facebooka, Instagrama, ali i web shopa.

„Pokušavam raditi i na ekološkoj osviještenosti građana, a sapun je u tom slučaju svakako bolji, ali i jeftiniji, samo ljudima to nije praktično, naviknuli su na gelove za tuširanje. Računam da je to posao koji tri godine, mora tako ići, ali unatoč tome, ne mogu reći da nisam zadovoljna, naprotiv!“

Za kraj je otkrila svoje planove o budućnosti.

„Imam mnoge planove za budućnost. Za početak, planiram nuditi uslužnu proizvodnju kozmetike, s obzirom na to da imam potrebno znanje, prostor i opremu. Također, već sada se pomalo bavim savjetovanjem kako izraditi prirodnu kozmetiku i što je sve potrebno za stavljanje proizvoda na tržište. Smatram da bi Slavonija mogla postati hrvatska Provansa što se tiče uzgoja ljekovitog bilja i proizvodnje kozmetike.

Željela bih educirati što više vlasnika OPG-a kako od svojih biljaka, eteričnih ulja, biljnih ulja ili hidrolata izraditi kozmetiku i staviti ju na tržište. Smatram da svi mi imamo potencijal proizvesti prirodnu kozmetiku i doći do svog kupca te zamijeniti tržište  kozmetike upitne kvalitete koju nam serviraju velike firme”, zaključila je Helena Nađ. 
 

Projekt ‘mimladi.hr – novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.