ISTRAŽIVANJE Koji gradovi zapošljavaju najviše osoba s invaliditetom? Odgovori su iznenađujući

Na portalu Generacija.hr obratili su se s upitom Gradu Zagrebu, Vukovaru, Bjelovaru i Rijeci. Zanimalo ih je imaju li posebne programe poticanja zapošljavanja osoba s invaliditetom, jesu li im poslovne zgrade prilagođene osobama s invaliditetom, koliko osoba s invaliditetom trenutačno imaju zaposleno i koliko je to u postotku u odnosu na ukupni broj zaposlenih.

Grad Zagreb: Vodimo brigu o najranjivijim skupinama

Iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom (Sektor za zaštitu osoba s invaliditetom) odgovorili su nam kako Grad Zagreb vodi sustavnu brigu o potrebama svih svojih građana, a osobito o najranjivijim skupinama među kojima su osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju.

"To je osobito vidljivo zadnjih 20-tak godina kroz niz strateških dokumenata od kojih, kao najvažniji, ističemo Zagrebačku strategiju izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom (Strategija) kroz koju se kontinuirano provode mjere i aktivnosti u svrhu unapređenja kvalitete života osoba s invaliditetom te osiguravanja uvjeta za njihovu što potpuniju integraciju u zajednicu, kontinuirano od 2003."

Dodaju kako je trenutno u izradi nova Strategija koja će se provoditi narednih sedam godina, a izrađuje se u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom, institucijama i ustanovama koji skrbe o osobama s invaliditetom.

Vezano uz upit imaju li posebne programe poticanja zapošljavanja osoba s invaliditetom, odgovorili su kako Grad Zagreb već godinama sustavno radi na tome da financijski i stručno pomaže poslodavcima koji zapošljavanju osobe s invaliditetom ili samim osobama s invaliditetom koji se samozapošljavaju.

"S ciljem održavanja i poticanja većeg zapošljavanja osoba s invaliditetom kao i pružanja podrške poduzetnicima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom, Grad Zagreb je u sklopu Programa državne potpore za zapošljavanje osoba s invaliditetom za razdoblje od 2015. do 2020. (Službeni glasnik Grada Zagreba br. 26/14) putem javnog poziva dodjeljivao potpore zaštitnim radionicama koje obavljaju djelatnost profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom", navode.

Putem navedenih potpora, nastavljaju, subvencionirale su se plaće radnika s invaliditetom, kao i dodatni troškovi zapošljavanja radnika s invaliditetom u koje spadaju plaće osoblja za pomoć radnicima s invaliditetom, troškovi prilagodbe radnog mjesta, poslovnih prostora, opreme, troškova administracije, prijevoza i slično. Potpore su se dodjeljivale u iznosu do 29.000.000,00 kuna.

Također, navode kako je Grad Zagreb u prosincu 2020. godine donio novu Odluku o dodjeli pojedinačne državne potpore u 2021. URIHO-u – Ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom kojom je ustanovi URIHO, kojoj je Grad Zagreb osnivač, dodijelio 29.000.000,00 kn s ciljem poticanja zapošljavanja osoba s invaliditetom.

"Ustanova URIHO u okviru svoje djelatnosti profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja skrbi o velikom broju osoba s invaliditetom i njihovih obitelji. Također, Ustanova ima prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 143/02 i 33/05) status zaštitne radionice s obzirom da zapošljava najmanje 51% osoba s invaliditetom", ističu.

Zaposleno 88 osoba s invaliditetom; zgrade su uglavnom prilagođene

Nastavno na zapošljavanje osoba s invaliditetom u upravnim tijelima Grada Zagreba, a sukladno podacima dostavljenim od Stručne službe gradonačelnika, na dan 30. rujna 2021., u upravnim tijelima Grada Zagreba bilo je zaposleno 88 osoba s invaliditetom, istaknuli su iz Gradskog ureda.

Nastavljaju kako je prema Izvješću o provedbi mjera i aktivnosti za 2020. iz Strategije, u Gradu Zagrebu sveukupno zaposleno 3230 službenika, tako da bi u postotku od ukupnog broja 2.69 posto bilo zaposlenih osoba s invaliditetom.

Vezano uz prilagođenost ulaza u poslovne zgrade osobama s invaliditetom, odgovorili su kako je jedno od najvažnijih područja Strategije područje mobilnosti i pristupačnosti, u sklopu kojeg se provode aktivnosti s ciljem osiguravanja pristupačnosti javnih površina, građevina, prostora i javnog prijevoza osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti, uključujući pristupačnost ustanova i institucija u vlasništvu Grada Zagreba.

"U zadnjih dvadesetak godina, sukladno prioritetima udruga osoba s invaliditetom, puno toga je učinjeno i većina ustanova i institucija u vlasništvu Grada Zagreba je prilagođena. Ističemo kako je zgrada Gradske uprave na Trgu Stjepana Radića 1, u kojoj osobe s invaliditetom ostvaruju većinu svojih prava u potpunosti pristupačna osobama s invaliditetom. Ugradnjom lifta za osobe s invaliditetom 2007. godine na glavnom istočnom ulazu u zgradu osigurana je potpuna pristupačnost zgrade Gradske uprave, a mobilnost unutar zgrade omogućena je s pomoću ukupno tri lifta, dva s istočne strane i jednim sa zapadne strane zgrade, a liftovi imaju i glasovnu najavu za slijepe i slabovidne osobe", napominju u svom odgovoru.

Dodaju kako je pristupačnost građevina osobama s invaliditetom regulirana Zakonom o gradnji i Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti kojima su definirane obveze u vezi s gradnjom novih građevina, kao i obveze u vezi prilagodbe postojećih građevina tijekom njihove rekonstrukcije. Pristupačnost i prilagodba građevina iz članka 1. navedenog Pravilnika osigurava se projektiranjem i građenjem, odnosno izvođenjem tih građevina na način da sadrže obvezne elemente pristupačnosti i/ili da udovoljavaju uvjetima uporabe pomagala osoba s invaliditetom u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

Online servis Pristupačni Zagreb

Iz Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom ističu kako su upoznati s problemima s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom na području mobilnosti i pristupačnosti, a osobiti problem predstavljaju građevine koje su izgrađene prije donošenja i stupanja na snagu Zakona o gradnji iz 2003., u kojemu je po prvi puta propisano da građevine javne i poslovne namjene moraju biti projektirane i izgrađene tako da je osobama smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad.

Nadalje, ističu kako Grad Zagreb ulaže značajne napore kako bi bio što pristupačniji svim kategorijama građana i posjetitelja, a tomu će uvelike doprinijeti Online servis Pristupačni Zagreb koji pruža informacije o pristupačnosti raznim objektima iz javnog, privatnog i civilnog sektora.

"Trenutno je u bazi otprilike 2500 objekata te se broj objekata planira povećati u budućnosti. Objekti su kategorizirani, ovisno o razini pristupačnosti, kao pristupačni, nepristupačni ili djelomično pristupačni. Pristupačnost je podijeljena na tri razine, pristup objektu, ulaz u objekt i unutrašnjost objekta. Također, svaki objekt sadrži galeriju fotografija koje prikazuju stanje pristupačnosti te je servis integriran s Google Kartama za lakšu navigaciju i planiranje putovanja", poručili su iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

Grad Vukovar: 3,62 posto zaposlenih su osobe s invaliditetom

Odgovor su dobili i od Grada Vukovara. Ističu kako je u Gradu Vukovaru zaposleno tri djelatnika s invaliditetom, a u odnosu na ukupan broj zaposlenih to je 3,62 posto. Iz Grada su naglasili kako nemaju posebne programe poticanja zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Na upit jesu li im poslovne zgrade prilagođene osobama s invaliditetom, kratko su odgovorili: "U zgradu je moguć pristup i ulaz osobama s invaliditetom te se u sklopu nje nalazi dizalo." Također, naveli su da Grad Vukovar ne koristi poticaje za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Bjelovar: Zaposleno je šest osoba s invaliditetom

Iz Grada Bjelovara dobili su odgovor da trenutačno imaju 132 zaposlenih službenika i namještenika te radnika zaposlenih u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje prema projektu “Javni rad”, ali i radnica zaposlenih u sklopu EU projekta “Zaželi-Bjelovar”.

Od navedenog ukupnog broja zaposlenih šest osoba ima utvrđen status osoba s invaliditetom te su upisani u službeni očevidnik, što je 4,5 posto od ukupnog broja zaposlenih.

Na upit jesu li njihove poslovne zgrade prilagođene osobama s invaliditetom odgovorili su kako Grad Bjelovar ima zgradu s dizalom "koja je stoga prilagođena i osobama s invaliditetom".

Rijeka: Osobe s invaliditetom čine 3,5 posto zaposlenih

U Gradu Rijeci je trenutno ukupno zaposleno 18 osoba s invaliditetom što je 3,5 posto u odnosu na ukupan broj zaposlenih.

Na upit koriste li poticaje za zapošljavanje osoba s invaliditetom, odgovorili su:

"Obzirom da je Grad Rijeka jedinica lokalne samouprave ne može ostvarivati pravo na poticaje za zapošljavanje. Iznimno, Grad kao JLS ima pravo na sufinanciranje troškova prilagodbe uvjeta rada za osobu s invaliditetom i pravo na sufinanciranje troškova stručne podrške, no tih troškova Grad za sada nije imao."

Dodali su kako je Grad Rijeka prepoznao važnost osiguravanja digitalne pristupačnosti za sve korisnike, s posebnim naglaskom na lakšem pristupu javnim uslugama i informacijama osobama s invaliditetom, primjenjujući, u najvećoj mogućoj mjeri, Direktivu Europskog parlamenta o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora.

Na upit jesu li im poslovne zgrade prilagođene osobama s invaliditetom, odgovorili su kako je Grad Rijeka do sada proveo i nastavlja provoditi niz aktivnosti – od izrade upuštenih rubnjaka, prilaznih rampi stambenim zgradama, postavljanja zvučnih signalizatora na raskršćima, osiguravanja parkirališnih mjesta za osobe s invaliditetom te ostalih aktivnosti kojima je cilj povećanje mobilnosti, a time i socijalne integracije osoba s invaliditetom.

"Glavne upravne zgrade Grada Rijeke imaju rampu i liftove za osobe s invaliditetom. Centralna zgrada Gradske uprave na Korzu ima toalet, odnosno sanitarni čvor potpuno prilagođen osobama s invaliditetom te osigurano parkirno mjesto pored same zgrade za osobe s motoričkim poteškoćama i poteškoćama u kretanju", nastavljaju.

Dodaju kako je dostupan i prilagođen osobama s invaliditetom i prostor RiHub-a koji je uređen u sklopu projekta Rijeka EPK 2020 i u kojem su održavani edukativni programi, sudioničke akcije, radionice i predavanja, a danas ga koristi Startup Rijeka.

Dalje navode kako od 34 Mjesna odbora u Rijeci prostorije 11 mjesnih odbora imaju omogućen pristup osobama s invaliditetom. To su Bulevard, Gornja Vežica, Grad Trsat, Mlaka, Pećine, Podmurvice, Podvežica, Sveti Nikola, Vojak, Zamet, i Gornji Zamet.

Također, ističu kako osam mjesnih odbora ima mogućnost izrade rampe: Banderovo, Belveder, Brajda Dolac, Kantrida, Kozala, Srdoči, Škurinjska draga i Turnić. Vijeća mjesnih odbora kroz male komunalne akcije sugeriraju izradu rampi uz pješačke prijelaze i slično na području svog mjesnog odbora.

"Grad Rijeka raspolaže s ograničenim brojem poslovnih prostora koji istovremeno zadovoljavaju sve sigurnosne propise i koje se može prilagoditi osobama s invaliditetom tako da, na žalost, preostali MO nemaju mogućnost osigurati pristup OSI", napominju.

Problemi oko pristupačnosti

Iz Grada Rijeke napominju kako je jedan od veći izazova u omogućavanju pristupačnosti javnih prostora osobama s invaliditetom u Rijeci činjenica da se veliki dio prostora nalazi zgradama koje su građene mahom prije 20. stoljeća i od kojih su mnoge pod zaštitom konzervatora, te je prilagodba prostora kojom bi se omogućio nesmetani pristup osobama s invaliditetom iznimno teška.

"No treba naglasiti da se dostupnost prostora osobama s invaliditetom osigurava u novogradnjama i svim obnovljenim prostorima gdje je to bilo moguće kao što su npr. obnovljene zgrade u bivšem tvorničkom kompleksu Benčić", ističu.

Dodaju kako su svi sportski objekti kojima upravlja gradska tvrtka Rijeka sport prilagođeni za pristup osobama s invaliditetom.

"Objektu Bazeni Kantrida dodijeljeno je priznanje Međunarodnog paraolimpijskog odbora, IPC Distinction, koje se uručuje sportskim objektima prilagođenima osobama s invaliditetom. Riječka plaža Kostanj prva je plaža u Hrvatskoj potpuno prilagođena osobama s invaliditetom. Za OSI prilagođene su i plaža Ploče i plaža Igralište."

Nastavljaju kako je osobama s invaliditetom u Rijeci dostupno nekoliko vrsta, to jest, oblika besplatnog prijevoza (troškovi se podmiruju iz gradskog proračuna) u cestovnom prometu, ovisno o vrsti ili stupnju njihova invaliditeta.

Vodič za lakše snalaženje

Dodaju kako su u sklopu projekta “Rijeka – zdravi grad” prikupljeni podaci te je izrađen vodič "Pristupačni objekti i lokacije za osobe s invaliditetom" a cilj vodiča je lakše snalaženje i veća mobilnost osoba koje se kreću pomoću invalidskih pomagala, ali i poticaj za sprečavanje nastajanja novih prepreka.

Također u sklopu projekta "Rijeka – zdravi grad" u suradnji s članovima udruga osoba s urođenim ili stečenim invaliditetom kroz projekt "Fotografirajmo otklonimo…." istaknute su potrebe za poboljšanjem pristupačnosti za osobe koje se kreću u invalidskim kolicima, kao i poboljšanje pristupačnosti u cjelini, što uključuje kretanje starijih osoba i osoba sa smanjenom pokretljivošću, dok su na inicijativu projekta "Otklonimo barijere" građeni upušteni rubnjaci te postavljani rukohvate na stubištima, ulazima i slično, kako bi se olakšalo kretanje teže pokretnim osobama.

"Prilikom adaptacija građevina u vlasništvu Grada Rijeke, kao što je već spomenuto, pažnja se posvećuje i prilagođenosti osobama s invaliditetom kroz postavljanje prilaznih rampi stambenim zgradama u kojima su osobe s invaliditetom, a na osnovu osobno podnesenih zahtjeva. Grad Rijeka također realizira postavljanje rukohvata i upuštenih rubnjaka u svrhu lakšeg kretanja osoba s invaliditetom", poručili su iz Grada Rijeke.

Zaključak je da u gradskim upravama ima nekolicina zaposlenih osoba s invaliditetom te su im zgrade uglavnom prilagođene. Pojedini gradovi poput Zagreba i Rijeke ulažu veće napore u ostvarivanju boljih radnih uvjeta za osobe s invaliditetom, što se može vidjeti iz primljenih odgovora. Ipak, mjesta za napredak ima i postotak od otprilike 3 posto zaposlenih osoba s invaliditetom bi mogao biti veći u svim gradovima, posebice u Gradu Zagrebu. Prema ovoj anketi, u Gradu Bjelovaru osobe s invaliditetom čine najveći postotak u ukupnom broju zaposlenih, dok je najmanji postotak upravo u Gradu Zagrebu – samo 2,69 posto.

*Tekst je objavljen u sklopu projekta “Jednaka prava za sve” kojeg financira Agencija za elektroničke medije.