Igre gladi: Hrvati moraju živjeti na 'kruhu i vodi' misle li kupiti stan bez kredita

Kupnja nekretnine je, pogotovo nakon razornih potresa u Zagrebu i Petrinji, postala više nego skup sport. Cijene kvadrata nezaustavljivo rastu, a plaće ne prate kompletne inflatorne pritiske pa ne čudi da se danas za više može dobiti manje, u odnosu na vrijeme prije krize, točnije prije potresa. Krediti su za većinu građana nužnost, jer kako se vidi iz gore priloženog, potrebno je pospremiti ravno stotinu plaća "sa strane" kako bi se uštedjelo za stan. No, to je u neku ruku posve krivi pristup analizi jer se zaboravlja da plaću ipak moramo na nešto potrošiti.

Uzmimo za primjer nedavne blagdane. Posebna, blagdanska košarica za prosinac ove je godine iznosila između 100 i 450 eura. Također, prije kupovine stana, valja negdje i živjeti, cijena najma se kreće od 400 eura u Zagrebu pa nadalje, što se dade prepoloviti u sustanarstvu. Tu su i ostali tekući dnevni troškovi, poput režija, benzina, higijenskih potrepština i ostalog. Kada se sve to oduzme od prosječne plaće (koja usput rečeno nije reprezentativna poput medijana) dolazimo do puno realnijih 600 eura koji se mogu zaštedjeti uz skroman život.

FOTO:Unsplash

U susjedstvu je situacija još gora

Primjerice, stan od 120 tisuća eura u Sarajevu nudi se na tržištu gdje je prosječna plaća mizernih 655 eura. Dakle, radnik koji u BiH prima prosječnu plaću, za stan ove vrijednosti trebao bi raditi duže od 15 godina, ili realnije, 30 godina ako susjed iz BiH misli nešto i pojesti u datom mjesecu.

Ako tražite stan i od cijena vas boli glava, država ima novu ideju

U Mađarskoj je situacija tek nešto malo bolja. Prosječna plaća iznosi oko 1010 eura. Prema tome, Mađar s prosječnom zaradom za stan od 120.000 eura treba štedjeti skoro 10 godina uz izgladnjivanje, 20 ako se misli i prehraniti. Za kraj ostavljamo Rumunjsku. Tamo je prosječna plaća 944 eura pa je jasno kako njih čeka dugi put do vlastite nekretnine.