HRVATSKA BIROKRACIJA

Iako ih može ubiti, iz vlastitog dvorišta ne smiju maknuti najopasniju zmiju u Hrvatskoj

Autor

bl

Ovih je dana u Zagrebu došlo do dvije dojave o zmijama u dvorištima, no bila je riječ o neopasnim primjercima. A zamislite da u dvorištu imate jednog poskoka. Jednog velikog, odraslog poskoka! Prošla vas je jeza? 

18.09.2021. u 18:25
Ispiši članak

A sad zamislite, da u dvorištu imate ne nekoliko takvih velikih, lijepih poskoka nego nekoliko legala poskoka! Što mladih, što odraslih!

Možda zvuči kao noćna mora i mučno kupanje u hladnom znoju, ali točno to je ono što je usred dana doživio Dražen. 

Dražen Šepek u naselju Kvarte u Općini Perušić održava kuću svoje bake i svako toliko njegova supruga i on navrate iz Zagreba na vikend ili na nekoliko dana, kako bi odmorili dušu i oči na ličkim pejsažima. Nekada znaju povesti i unuke, javlja RTL.

Međutim sva ta ljepota Like nije kao prije kad zna da u dvorištu ima poskoke. Dražen kaže da su susreti s ovom otrovnom zmijom svakodnevni te da se nalaze u neposrednoj blizini štale, odnosno na udaljenosti od kuće otprilike između šest i sedam metara. 

"Svake godine ih vidim, ali ove godine ih je definitivno previše. Prvi put sam ih vidio negdje sredinom svibnja." 

Kaže da je kuća prazna, ali da je problem to što u neposrednoj blizini živi još dvoje starijih i bolesnih ljudi koji su i sami rekli da ih je strah zbog tako puno zmija. 

"Ja sam ih osobno vidio, prvi put dvije velike, a prije desetak dana i male i na moje iznenađenje male nisu bježale, nego su se povukle ispod kamena tek kad sam počeo lupati nogom o pod na 50-ak centimetara od njih", ispričao nam je Dražen. 

Rekao je da je obavijestio nadležne institucije, te da je gospođa iz komunalne službe Općine Perušić došla izvidjeti što se događa u dvorištu. Međutim, ne u njegovu prisustvu, a usto, kako Dražen kaže, nije znala gdje se zmije skrivaju pa je zaključila da zmija nema. To su nam potvrdili i iz komunalne službe te općine.

Klasična priča iz Hrvastke

Čovjek bi očekivao ipak da Dražen može pozvati još neku nadležnu službu koja će doći i ukloniti zmije, vratiti ih u njihovo stanište i tu bi bio kraj priče. Tako to funkcionira u svijetu, dapače, postoje i televizijske emisije o ljudima i službama koje hvataju zmije. Ali što bi Hrvatska bila bez svoje birokracije?

Po običaju i ova priča ima jako puno čvorova koje je trebalo raspetljati. 

Naime, ako osoba ugleda zmiju, a da ona nije u prirodnom staništu, trebala bi nazvati Centar 112 koji bi tada tu situaciju trebao riješiti. Centar 112 trebao bi nazvati stručnu osobu koja je obučena za izmještanje zmija i obavijestiti je o navedenoj situaciji. U ovom slučaju to su zmijolovci ili Udruga zmijolovaca.

Nakon toga udruga komunicira s lokalnom samoupravom i šalje joj ponudu za svoje usluge. Treba naglasiti da je Udruga zmijolovaca neprofitna udruga.

Ovo ljeto, a i prošlih godina, imali smo priliku vidjeti mnogobrojne naslove po medijima kako vatrogasci izmještaju zmije s ulica gradova, kuća, automobila, a budući da nam se činilo da je to malo neprirodan posao za vatrogasce, kontaktirali smo Hrvatsku vatrogasnu zajednicu koja nas je obavijestila da zbrinjavanje zmija nije niti njihova djelatnost niti u njihovoj nadležnosti.

"Vatrogasci interveniraju samo onda kada su ugroženi ljudski životi ili imovina i to u suradnji sa stručnjacima."

Zapamtite riječ "stručnjaci". Jako je, naime, važna. 

Dana 15. kolovoza RTL je objavio članak u kojem smo pisali o zmijama u njima neprirodnom staništu. Kontaktirali su vatrogasca Zorana Radočaja koji je otkrio da su tijekom toplinskih valova imali tri do četiri intervencije kada su ih građani zvali zbog zmija koje su stigle čak do centra grada.

Takve intervencije, iako za to nisu obučeni, moraju raditi vatrogasci. 

"To je jednostavan posao. One nisu opasne životinje i kad jednom shvatite da vam zmije neće ništa, onda nema straha", kazao nam je i dodao da posjeduju poseban alat kao što je hvataljka s kojom zmiju uhvate, a zatim je stave u kantu ili vreću te je puste u njezino prirodno stanište. 

Dakle, ako ugledate zmiju u njezinom neprirodnom staništu, morate nazvati Centar 112, nakon toga oni bi trebali nazvati vatrogasce koji bi na teren trebali izaći sa stručnjacima ili bi na teren trebali izaći sami stručnjaci. 

Naravno u cijelu priču se uključuje i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te zakoni i pravilnici jer, eto, radi se o hrvatskoj birokraciji.

Što je sa stručnjacima!?

Vlado Lađarević, magistar zootehnike, dopredsjednik je Udruge Zmijolovaca koji na dnevnoj bazi premješta zmije iz neprirodnog u njihovo prirodno stanište. Udruga za svoje usluge traži financijsku naknadu koju bi po zakonu trebale platiti jedinice lokalne samouprave. Međutim, lakše je zvati vatrogasce kojima se takva usluga ne mora platiti.

"Često nam se događa da nam 112 centri prosljeđuju pozive za izmještanje zmija iz cijele Hrvatske. Zmijolovci su fizički uvijek spremni intervenirati i ići uhvatiti i izmjestiti zmiju na području cijele Hrvatske. Problem je što pojedine jedinice lokalne uprave ne žele financirati izmještanje zmija, a građani vape za pomoć", rekao  je Lađarević. 

"Općinske ili gradske službe sporo reagiraju. Dok pošalju komunalnog redara na izvid, građani trpe ogroman strah i zadobiju ofidiofobiju (strah od zmija), ne spavaju mirno, dožive stres i obično, ako zmija sama ne ode, ubiju jadnu posebno zaštićenu zmiju, a tad je izmještanje i nepotrebno."

Lađarević dodaje:

"Svaka jedinica lokalne uprave dužna je imati propisane akte, a svaka jedinica ih donosi za sebe iako se u bitnome ne razlikuju. Nijedna jedinica lokalne uprave grad ili općina u Hrvatskoj nema organiziranu službu za izmještanje zmija, ali je u pravilniku napisala kako to treba učiniti 'ovlaštena osoba'. Na terenu se susrećemo i s težim pronalaženjem zmija jer od prijave županijskim 112 centrima i Udruzi Zmijolovac do odobrenja financiranja intervencije zna proći i po nekoliko dana", objašnjava Lađarević.

"Često iz Udruge zmijolovac znamo izaći na teren na vapaj građana bez da je financiranje odobreno i izmjestiti zmiju, a jedinice lokalne uprave nam nikada ne plate, što dovodi u pitanje funkcionalnost i jedinstveno djelovanje Udruge Zmijolovac."

Do sada, možemo slobodno zaključiti da zmije u Hrvatskoj u većini vremena ne izmještaju stručnjaci već vatrogasci. Za to vatrogasci nisu krivi jer oni svoj posao naprosto moraju odraditi, a lokalne samouprave to očito ne moraju i platiti. 

Ovako su  odgovorili iz Ministarstva gospodarstava i održivog razvoja:

"Važno je naglasiti da u slučaju hvatanja zmija, među kojima ima i strogo zaštićenih vrsta, te njihovog premještanja i vraćanja u prirodna staništa, postoji nekoliko javnih službi koje takve aktivnosti obavljaju u sklopu svog redovnog posla. Primjer su javne službe koje provode aktivnosti osiguravanja zaštite zdravlja te sigurnosti ljudi i imovine (npr. vatrogasna služba), ali i javne ustanove za poslove zaštite prirode, koje se među ostalim bave i očuvanjem strogo zaštićenih vrsta životinja."

"Dopuštenje se izdaje subjektima koji se komercijalno bave pružanjem usluga hvatanja i premještanja jedinki strogo zaštićenih vrsta zmija, ali isključivo ako se radi o hvatanju i premještanju jedinki iz stambenih objekata, pratećih objekata i vozila, i uz uvjet da se zmija premjesti na najbliže odgovarajuće stanište ovisno o vrsti zmije (očekivano u radijusu od 500 m od mjesta hvatanja)", zaključio je Lađarević. 

Kako bi zaključili ovaj segment, reći ćemo ovako. Zmijolovci mogu izmjestiti zmiju ako je ona u svojem neprirodnom staništu (auto, kuća, ljetna kuhinja...), ali to mogu i vatrogasci. Sa stručnjacima ili bez njih. 

Kako su poskoci strogo zaštićena vrsta u Hrvatskoj odlučili smo kontaktirati Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i pitati ih tko je zapravo nadležan za njihovo izmještanje. 

Rekli su nam da su upoznati sa slučajem gospodina Šepeka te kako se u blizini gospodarskog objekta dotičnog gospodina nalazi stijena ispod koje je primijećeno nekoliko poskoka.

"Sukladno Zakonu o zaštiti prirode divlju životinju treba ostaviti u njezinom prirodnom području obitavanja te se ona ne izmješta iz prirodnog područja obitavanja", napisali su. 

Dakle, dok se poskok ne uvuče u kuću, garažu ili auto ili dok ne daj Bože nekoga ne ugrize i otruje, nitko ne smije dirati poskoka u dvorištu bake Dražena Šepeka koji to dvorište održava i kosi te često ondje i boravi. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.