Hrvati pojma nemaju kakve sve zvijeri žive u Sjevernom Velebitu: Dom je čak i smrtonosnim vrstama

U sklopu projekta "Priroda – ključ borbe protiv klimatskih promjena" zanimalo nas je po čemu je sve NP Sjeverni Velebit poseban, koje ugrožene vrste tamo obitavaju, kakva je flora i fauna, koliko nacionalni parkovi poput ovog pomažu pri očuvanju bioraznolikosti u Hrvatskoj, koje projekte, istraživanja i edukacije provode, podižu li svijest o zaštiti okoliša među djecom i mladima te što sve posjetitelji Sjevernog Velebita mogu doživjeti prilikom obilaska Parka. 

Za početak su iz Parka podsjetili na nekoliko povijesnih činjenica. Naime, vrijednost i ljepota prirode Velebita odavno su prepoznati. U sklopu UNESCO-va programa Čovjek i biosfera planina Velebit uvrštena je 1978. godine u mrežu svjetskih rezervata biosfere. Tri godine kasnije čitav Velebit postaje parkom prirode. Unutar njega čak su dva nacionalna parka – na jugu je Nacionalni park „Paklenica“, proglašen još 1949. godine, a na sjevernom je dijelu Nacionalni park "Sjeverni Velebit", proglašen pola stoljeća kasnije. Sjeverni Velebit, osnovan 1999. godine, najmlađi je od osam nacionalnih parkova u Hrvatskoj.

FOTO: NP Sjeverni Velebit (hrvatska gušarka)

Bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta

Ovaj je prostor Velebita pravi mozaik sastavljen od najrazličitijih staništa koja su dom mnogim biljnim, gljivljim i životinjskim vrstama čije smo bogatstvo tek počeli otkrivati. "Upravo je ta raznolikost krških oblika, živoga svijeta i krajobraza, koje je dobrim dijelom stvorio čovjek, bila razlogom proglašenja Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. On obuhvaća i nekoliko otprije zaštićenih područja. Tu se nalazi strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, botanički rezervat Visibaba – nalazište endemične biljke hrvatske sibireje te botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa, unutar kojega se nalazi i poznati Velebitski botanički vrt, proglašen spomenikom parkovne arhitekture", započela je Franka Gržin, stručni suradnik biolog – ekolog.

Dodala je kako je zbog svojih vrijednosti Nacionalni park "Sjeverni Velebit" dio ekološke mreže Natura 2000. Član je i mreže Europskih destinacija izvrsnosti (EDEN), kao nacionalni pobjednik na temu "Turizam i zaštićena područja". Velebitski masiv jedan je od četiriju hrvatskih centara endemizma i značajno središte europske bioraznolikosti.

"Bogat i raznolik biljni svijet sjevernog dijela Velebita čini oko 950 različitih biljnih vrsta, s velikim udjelom rijetkih, ugroženih, endemskih i zaštićenih biljaka, kao što je velebitska degenija, hrvatska sibireja, krški runolist, velebitski klinčić, Kitajbelov jaglac, Kitajbelov pakujac, hrvatska gušarka i druge. Fauna Sjevernog Velebita neobično je zanimljiva i raznolika. Ovdje na relativno malom prostoru žive različite životinjske vrste. Park obiluje brojnim endemičnim vrstama, koje su karakteristične samo za ovo područje", napomenula je naša sugovornica.

Od kralježnjaka je do sada u Nacionalnom parku zabilježeno šest vrsta vodozemaca, 16 vrsta gmazova te stotinjak vrsta ptica i četrdesetak vrsta sisavaca. Mnoge su od njih strogo zaštićene ili zaštićene Zakonom o zaštiti prirode, a brojne vrste nalaze se i na dodacima Direktive o pticama i Direktive o staništima.

FOTO: NP Sjeverni Velebit (poskok)

Dobra očuvanost ekosustava

Važno je istaknuti da su veliki kompleksi očuvanih šuma pogodno stanište za sve tri vrste velikih zvijeri – medvjeda, vuka i risa, a njihovo prisustvo na istom prostoru znak je velike očuvanosti ekosustava. Na području Parka u dosadašnjim istraživanjima zabilježeno je oko 1.500 vrsta biljaka, gljiva i životinja.

"Taj broj tek je djelić biološke riznice Sjevernog Velebita. Područje je to očuvanja značajno za 12 vrsta i 13 stanišnih tipova, a ujedno se nalazi unutar područja očuvanja 'Velebit', značajnog za ptice. Zahvaljujući reljefu i položaju na njegovom vršnom dijelu vlada prava planinska klima. To pokazuju i tipične visokoplaninske biljne i životinjske vrste koje tu obitavaju, poput runolista, bora krivulja, žutokljune galice, planinskog djetlića, planinskog ćuka, divokoze i drugih", napomenula je Gržin.

Potom je dodala: "Zahvaljujući dobroj očuvanosti ekosustava, sjeverni Velebit dom je medvjedu, vuku, risu i surom orlu, grabežljivcima na vrhu hranidbene mreže, kojima je potrebno veliko prostranstvo i obilje plijena".

FOTO: NP Sjeverni Velebit (Pogled s Gromovače)

Proširuju saznanja o vrijednostima Parka

U sklopu svoga redovnoga rada, u suradnji sa znanstvenim institucijama, ustanovama, pojedincima i sponzorima, Javna ustanova "Nacionalni park Sjeverni Velebit" provodi različite projekte. Cilj je znanstvenih i stručnih projekata proširiti saznanja o prirodnim i kulturnim vrijednostima parka, što je osnova za kvalitetno upravljanje.

"Strategija nam je stavljanje zaštićenog područja u funkciju održivog razvoja, koji ne ugrožava bioraznolikost, ali omogućuje razvoj ovog kraja. To su investicije iz područja zaštite okoliša i zaštite prirode, a svi odreda doprinose poboljšanju kvalitete života stanovnika ovih prostora. Projekti edukacije i promocije namijenjeni su posjetiteljima Parka i široj javnosti, a cilj im je edukacija o NP Sjeverni Velebit i produbljivanje svijesti o višestrukoj vrijednosti ovoga prostora", istaknula je Gržin.

Samo neki od projekata i investicija koji se odnose na istraživanje i očuvanje bioraznolikosti su: Revitalizacija visokoplaninskih travnjačkih površina kroz tradicionalnu ispašu u ljetnim mjesecima na području Parka – povratkom tradicionalnog stočarstva nastoji se očuvati raznolikost, bogatstvo i ljepota visokoplaninskih travnjaka, s mnogim endemima dinarskog krša. 

FOTO: NP Sjeverni Velebit (škanjac)

Opažaju se učinci klimatskih promjena

Projekt obnove lokvi i bunara na hrvatskim krškim planinama pod nazivom "Still Water Revival – Restoring and conserving still water ecosystems of Mediterranean karst mountains" – obnovljaju se lokve na Sjevernom Velebitu, a sve kako bi se podržalo očuvanje bioraznolikosti, kao i ljudske aktivnosti na ovim područjima.

Speleološke ekspedicije tijekom kojih se vrše nova istraživanja krških fenomena, pri čemu se opažaju učinci klimatskih promjena. Također, područje Sjevernog Velebita stanište je najmanje šumske koke, lještarke gluhe koja se na području Parka i gnijezdi. S ciljem očuvanja ove Natura vrste u povoljnom stanju, kontinuirano se prati stanje očuvanosti te u skladu s rezultatima praćenja provodi aktivne mjere očuvanja.

U suradnji s Hrvatskim šumarskim institutom iz Jastrebarskog, 2019. godine, Ustanova je započela projekt istraživanja i monitoringa bukovih šuma Nacionalnog parka "Sjeverni Velebit", i to na području Strogog rezervata Hajdučki i Rožanski kukovi. Zatim, od 2005. godine na 12 pomno odabranih i reprezentativnih lokacija unutar granica Nacionalnog parka "Sjeverni Velebit", uspostavljen je trajni feromonski monitoring dominantnih vrsta smrekovih potkornjaka, Ips typographus (smrekov pisar) i Pityogenes chalcographus (šestozubi smrekin potkornjak).

FOTO: NP Sjeverni Velebit (Pogled s Balinovca na botanički vrt)

Edukacija djece i mladih

Ustanova kroz različite edukativne radionice prilagođene djeci nastoji popularizirati znanost i učiniti ju zanimljivom. "Primjerice, uz radionicu 'Vjetar u boci – kako nastaje bura?' pričamo o fenomenu bure. Nadalje, istražujemo i biološku raznolikost Sjevernog Velebita – djeca pogađaju tragove životinja, izrađuju životinje, istražuju kutije iznenađenja, proučavaju potkornjake i druge kukce i njihov utjecaj na šumu Sjevernog Velebita", rekla nam je Gržin.

Prilikom posjete Parku posjetitelji se mogu upoznati s iznimnim prirodnim i kulturnim vrijednostima ovoga područja, ali i okolice. Duž postojećih poučnih i planinarskih staza u Parku postavljene su edukativno-informativne table. Na njima je predstavljena iznimna raznolikost živog svijeta te prirodna i kulturna baština ovog prostora. 

Otpadne vode prijete Jadranu, no ima još veći problem: 'Molimo građane da se uključe'

"Stručni tekst prate fotografije, što posjetitelju omogućuje edukaciju te spoznavanje važnosti očuvanja spomenute baštine. Na području Parka obitavaju brojne biljne i životinjske vrste, a mnoge od njih rijetke su i zaštićene. Susreti s divljim životinjama poput srna, zečeva, poskoka, pa i medvjeda, nisu rijetkost. Kroz ljetne mjesece posjetitelji će se najbolje upoznati sa mirisima i bojama raznolikog biljnog svijeta ovog područja", poručila je za kraj Franka Gržin iz NP Sjeverni Velebit.

*Tekst je objavljen u sklopu projekta "Priroda – ključ borbe protiv klimatskih promjena" kojeg financira Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.