ZELENO NIJE SAMO MODA!

Hrvati i obnovljivi izvori energije: 'Ulaganje u solarnu elektranu danas se isplati već za šest do osam godina'

Autor

Maja Šubarić Mahmuljin/Barbara Kraš Kedmenec/Generacija.hr

Koliko stanovnici Hrvatske koriste obnovljive izvore energije, posebice sunčevu energiju i koliko ona ušteda može donijeti jednom kućanstvu? Koliko košta ugradnja solarnih panela? Pitanja su to na koje smo odgovore potražili kod Zelene energetske zadruge (ZEZ) koja je osnovana 2013. godine u sklopu projekta "Razvoj energetskih zadruga u Hrvatskoj" koji je provodio Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj.

06.10.2023. u 13:19
Ispiši članak

Po završetku projekta ZEZ nastavlja samostalno djelovanje i do danas postaje krovna organizacija za područje energetskog zadrugarstva u Hrvatskoj i regiji. Misija im je pomoći građanima u razvoju, investiranju i korištenju obnovljivih izvora energije.

Za početak nas je zanimalo kakva je situacija s obnovljivim izvorima energije u Hrvatskoj – koliko se koriste, to jest, koliko se koristi sunčeva energija u kućanstvima. Iz ZEZ-a su nam rekli kako Hrvatska ima velik potencijal za proizvodnju obnovljive energije, a time i energetsku samodostatnost te smanjenje uvoza električne energije.

"Obnovljivi izvori energije Hrvatska nedavno su izvijestili da bi do kraja ove godine obnovljiva energija mogla ostvariti udio veći od 70% godišnje proizvodnje električne energije, što bi Hrvatsku u tom području svrstalo u top 5 zemalja Europske unije. Pritom, trenutno oko pola naše obnovljive energije proizvode hidroelektrane i postoji još puno prostora za povećanje proizvodnje iz drugih obnovljivih izvora. Iako ulaganja u solarnu energiju postaju sve intenzivnija – primjerice, broj solarnih elektrana za kućanstva u Hrvatskoj se od početka 2022. do početka 2023. udvostručio – udio solarne energije u proizvodnom miksu trenutno iznosi tek oko 2%", rekli su iz ZEZ-a za portal Generacija.hr.

Dodali su kako je u 2022. godine, prema instaliranoj snazi fotonaponskih elektrana po stanovniku u zemljama Europske unije (prvih i posljednjih pet zemalja), Nizozemska bila na čelu Europske unije s 815,4 W po stanovniku. Istovremeno, Hrvatska se nalazila na pretposljednjem mjestu s 26,9 W instalirane snage fotonaponskih sustava po stanovniku, što je višestruko manje od zemalja koje godišnje imaju puno manje sunčanih sati u odnosu na Hrvatsku.

FOTO: Instalirana snaga fotonaponskih elektrana u EU po stanovniku (prvih i posljednjih pet zemalja) – prilagođeno s izvora.

Dobrobiti solarne energije

Zanimalo nas je i to kako potiču građane na zelene odluke.

"U ZEZ-u smo fokusirani na poticanje građana na ulaganje u solarnu energiju, s obzirom na njen velik potencijal i iskoristivost u svakom dijelu Hrvatske. Smatramo da svaki građanin treba moći iskoristiti dobrobiti solarne energije. Jedna mogućnost je da građani ulože u vlastitu solarnu elektranu. Kroz niz besplatnih edukativnih aktivnosti, poput Turneje Dobra energija u sklopu koje smo u zadnje tri godine održali besplatna predavanja o solarnoj energiji za kućanstva u preko 30 gradova u Hrvatskoj, pomažemo im prikupiti prve informacije i osnažujemo za donošenje odluke o ulaganju", napomenuli su iz te zadruge.

Uz to, istaknuli su kako pomažu građanima kroz sve administrativne i tehničke korake realizacije solarne elektrane putem servisa Na sunčanoj strani (nasuncanojstrani.hr).

"S njima smo od prikupljanja prvih informacija, izrade glavnog projekta, do pronalaska instalatera i ugradnje. Tu nam se također mogu obratiti za pomoć pri apliciranju za lokalne i države poticaje za solarne elektrane. Druga mogućnost je udruživanje građana u energetske zajednice kako bi zajedno ulagali u projekte obnovljive energije, te samostalno proizvodili i dijelili energiju. To je prilika za sve građane koji možda nemaju uvjete za ugradnju vlastite solarne elektrane da iskoriste prednosti solarne energije", dodali su.

Foto: Pixabay

Energetske zajednice

Osvrnuli su se i na energetske zajednice koje predstavljaju novu vrstu tržišnog aktera te drugačiji način i pristup poslovanju, što je prepoznato kroz EU direktive i hrvatsko zakonodavstvo.

"Njihova primarna svrha nije stvaranje profita već pružanje okolišnih, društvenih i ekonomskih koristi svojim članovima. Energetske zajednice došle su u EU direktive inspirirane praksom energetskog zadrugarstva, odnosno građanske energije koja je u nekim europskim zemljama, poput Njemačke i Belgije, praksa već više desetljeća, a koja je inspirirala i osnivanje naše zadruge prije 10 godina. U Europi danas postoji preko 3000 energetskih zadruga čiji članovi zajedno pokreću projekte obnovljive energije, proizvode svoju struju, te donose dodanu vrijednost svojoj lokalnoj zajednici, kroz zapošljavanja, ulaganjem u društveno korisne projekte, smanjenjem energetskog siromaštva, povećanjem korištenja obnovljive energije i drugo", rekli su iz ZEZ-a.

Dodali su kako istu stvar oni pripremaju ponuditi građanima kroz energetsku zadrugu ZEZ Sunce.

"Kroz nju će građani moći ulagati u projekte solarnih elektrana. U prvoj fazi, te će elektrane proizvoditi energiju koja će se prodavati na tržištu ili koristiti na mjestu proizvodnje, a građani-ulagači će od takvih projekata ostvarivati prinose. Dugoročan cilj nam je omogućiti im i dijeljenje energije", poručili su.

Natječaj 2030. JE DANAS

Dotaknuli smo se i nagradnog natječaja "2030. JE DANAS". Prilika je to za osvojiti sufinanciranje solarne elektrane za obiteljsku kuću u iznosu 2.500 eura, a dodjeljuje se čak 10 nagrada!

"Uz sufinanciranje, dobitnici će ostvariti pravo i na našu cjelokupnu podršku na svakom koraku do realizacije solarne elektrane. Za prijavu je potrebno u obrascu na web stranici natječaja podijeliti svoju viziju "sunčanog" grada – grada koji pokreće solarna energija, kroz tekst do 500 znakova i prateću fotografiju. Tekst i fotografija trebaju dočarati kako izgleda "sunčani" grad, kako ljudi u njemu žive, odnosno po čemu se razlikuje od života u gradu koji se primarno oslanja na fosilne energente", rekli su iz ZEZ-a.

Drugi uvjet za sudjelovanje, dodali su, jest izrađen glavni projekt solarne elektrane do datuma zatvaranja natječaja 20. listopada.

"Glavni projekt iskoristiv je za realizaciju solarne elektrane i do dvije godine nakon izrade, a za njegovu izradu potrebno je i do 15 radnih dana, stoga pozivamo građane koji su zainteresirani za sudjelovanje u ovom natječaju da ne čekaju zadnji tren za prijavu. Za izradu glavnog projekta, mogu nam se javiti i putem servisa Na sunčanoj strani na [email protected]", poručili su iz ZEZ-a.

Kako građane zasigurno zanima što im donosi korištenje sunčeve energije – kakve su uštede i koja su ulaganja za ugradnju solarne elektrane za jedno kućanstvo, iz ZEZ-a su im poručili.

"Za obiteljsku kuću koja godišnje potroši četiri do šest tisuća kWh električne energije, odgovarala bi elektrana od 5 kW čija cjelovita realizacija košta od 6.000 do 8.000 eura. Elektrane od 5 kW su više-manje i prosjek elektrana za kućanstva koje se ugrađuju u Hrvatskoj. Takve male solarne elektrane nude niz prednosti. Osim što smanjuju ovisnost o štetnim fosilnim gorivima i uvozu energenata, kućnom budžetu štede i do 85 posto godišnjeg troška struje. Ulaganje u solarnu elektranu, koja je maksimalno učinkovita barem dvadesetak godina, danas se isplati već za šest do osam godina. Razdoblje povrata ulaganja u solarnu elektranu postajat će sve kraće s očekivanim rastom cijena električne energije u budućnosti, a moguće ga je dodatno ubrzati korištenjem poticaja i drugim prilikama za sufinanciranje, poput nagradnog natječaja 2030. JE DANAS."

Sve koje zanima ulaganje u solarnu elektranu, a nisu sigurni imaju li potrebne uvjete te bi li im se ovo ulaganje isplatilo, pozivaju da im se neobvezno jave na servis Na sunčanoj strani, da prikupe prve informacije i saznaju kako iskoristiti prilike koje se nude u području solarne energije.

 

*Tekst je objavljen u sklopu projekta "Zeleno nije samo moda!" kojeg financira Agencija za elektroničke medije.

 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.