Hrga nije dobro reagirala na novu katastrofu: 'Sve se nepovratno mijenja zbog pohlepnih manijaka'

Klimatske promjene donose ekstremne vremenske uvjete i prirodne katastrofe koje se sve češće događaju i uzrokuju velike štete i gubitke ljudskih života. Rezultat su dugotrajnih promjena u ekosustavima Zemlje uzrokovanih emisijama stakleničkih plinova pod utjecajem ljudske aktivnosti.  Povećanje globalne temperature, promjene u sezonskim obrascima i ekstremni vremenski događaji poput oluja, poplava i suša sve su posljedice tih promjena.

Svi smo zabrinuti jer se suočavamo s globalnim problemom koji zahtijeva brzu i koordiniranu akciju.  

Ni Hrgu nije ostavio imunom nedavni slijed zbivanja u Libiji

"Ovo jučer u Libiji izgleda kao najužasniji futuristički film, na kojem sam mijenjala program jer me je uznemiravao", oglasila se Hrga i nastavila vidno potresena, "tisuće, TISUĆE mrtvih u nevremenu". 

Nestalo 25 posto grada: Više od 1000 mrtvih

Ističe srpanjsku oluju koja je napravila neviđene štete na našim područjima (Zagreb, Slavonija, Istra) te naglašava kako nitko nije pošteđen, pa tako ni mi. 

Možemo li potisnuti sve to i praviti se da je "slučajnost" i noćna mora iz koje smo izvukli "živu glavu"? Hrga nas uvjerava da ovo što se trenutno zbiva ne smijemo staviti u "ladicu loših sjećanja" i ne možemo neutemeljeno tvrditi da je "bilo toga i prije". 

Nije važno tko je kriv

Naglašava da nema smisla upirati prstom i tražiti krivce već da se moramo moći prilagoditi na novo 'normalno' i birnuti se o tome kako se zaštiti, kako preživjeti. 

"Obrazovani ljudi tvrde da je nužno zadržati zelene površine, što manje betonirati", navodi Hrga, "ali, kako zaustaviti siledžije koji kupuju Bogom dane poljoprivredne parcele, šume i uz pomoć vlasti 'otvaraju OPG', a onda čudesno nikne kuća (koja poslije bude i legalizirana)", zaključuje. 

FOTO: HINA/Admir Buljubašić

Mislimo li svi na opće dobro?

Hrga upozorava kako se sve nepovratno mijenja zbog pohlepnih "manijaka" i to u svim sferama interesa. Zabrinuto ukazuje koja su to područja promjene, "od godišnjih doba, poljoprivredne kulture, te u konačnici promjena života i ritma na kakav smo naviknuli".

Što je u domeni svakog pojedinca, te činimo li trenutno dovoljno, radimo li sve što je u našoj moći za poboljšanje prirode i opstanka čovječanstva? Zapitajmo se.

Prvi znakovi bolesti

Ekstremne oscilacije u temperaturi sve su izraženije širom svijeta i imaju raznovrsne posljedice.

Bivša novinarka se osvrnula na izrazito visoke temperature. Prema Hrgi to je evidentno "jedan od prvih znakova bolesti".

Ukazala je na sve one 'neznalice' i ljude koje živciraju priče o ovakvim tematikama.

"Normalne vrijednosti vaše tjelesne temperature variraju između 36,1°C i 37,2°C. Ako je ona viša od 38°C, vi imate groznicu. Zašto mislite da je moru bolje?", zaključila je.