Godinama čuvao ogroman kamen misleći da je unutra zlato: Ono što je otkrio zaprepastilo ga je

Odnio ga je kući i pokušao sve kako bi ga otvorio, siguran da se u "stijeni" nalazi grumen zlata, na kraju krajeva, Maryborough se nalazi u regiji Goldfields, gdje je australska zlatna groznica dosegla vrhunac u 19. stoljeću.

Prošlo je 60 godina od udara meteorita u čovjeka

Kako bi otvorio svoje otkriće, Hole je isprobao pilu za kamen, kutnu brusilicu, bušilicu, čak je i polio stvar kiselinom. Međutim, ni malj nije mogao napraviti pukotinu. To je zato što ono što je toliko pokušavao otvoriti nije bio grumen zlata.

O čemu se radilo?

Kako je godinama kasnije saznao, radilo se o rijetkom meteoritu. "Imao je tako isklesan, rupičast izgled", rekao je geolog muzeja u Melbourneu Dermot Henry.

"Oni nastaju kada prođu kroz atmosferu, tope se izvana, a atmosfera ih oblikuje". Budući da nije mogao otvoriti "kamen", ali ipak zaintrigiran, Hole je odnio grumen u Muzej u Melbourneu na identifikaciju.

FOTO: Pexels

"Gledao sam puno kamenja za koje ljudi misle da su meteoriti", rekao je Henry. Zapravo, nakon 37 godina rada u muzeju i ispitivanja tisuća stijena, Henry je podijelio kako su se samo dvije ponude ikada pokazale pravim meteoritima.

"Ako ste vidjeli ovakav ogroman kamen na Zemlji i podigli ga, ne bi trebao biti tako težak", izjavio je Bill Birch, geolog iz muzeja u Melbourneu.

Što sve sadrži meteorit?

Istraživači su objavili znanstveni rad u kojem opisuju 4,6 milijardi godina star meteorit, koji su nazvali Maryborough po gradu u blizini gdje je pronađen.

Težak je nevjerojatnih 17 kilograma, a nakon što su dijamantnom pilom odrezali malu krišku, istraživači su otkrili da njegov sastav ima visok postotak željeza, što ga čini običnim hondritom H5.

Nakon što se otvori, također možete vidjeti sićušne kristalizirane kapljice metalnih minerala po njoj, zvane hondrule.

Meteor eksplodirao na nebu iznad Hrvatske, dijelovi završili i u Sloveniji!

"Meteoriti su najjeftiniji oblik istraživanja svemira. Oni nas vraćaju u prošlost, dajući tragove o starosti, formiranju i kemiji našeg Sunčevog sustava (uključujući Zemlju)", rekao je Henry.

"Neki pružaju uvid u duboku unutrašnjost našeg planeta. U nekim meteoritima postoji 'zvjezdana prašina' čak i starija od našeg Sunčevog sustava, što nam pokazuje kako se zvijezde formiraju i razvijaju da bi stvorile elemente periodnog sustava", naglasio je Henry. 

"Drugi rijetki meteoriti sadrže organske molekule kao što su aminokiseline, građevni blokovi života", kazao je. 

Istraživači imaju svoja nagađanja

Iako istraživači još ne znaju odakle je meteorit došao i koliko je dugo mogao biti na Zemlji, imaju neka nagađanja.

Naš Sunčev sustav nekoć je bio rotirajuća hrpa prašine i hondritnog kamenja. Na kraju je gravitacija skupila puno ovakvog materijala u planete, ali ostaci su uglavnom završili u ogromnom asteroidnom pojasu.

"Ovaj meteorit najvjerojatnije dolazi iz asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, a odatle su ga izgurali neki asteroidi koji su se sudarali jedan s drugim, a onda je jednog dana udario u Zemlju", konstatirao je Henry.

FOTO: Pexles

Datiranje ugljikom sugerira da je meteorit bio na Zemlji između 100 i 1000 godina, a bilo je više viđenja meteora između 1889. i 1951. koji bi mogli odgovarati njegovom dolasku na naš planet, prenosi znanstveni portal ScienceAlert.

Istraživači tvrde da je meteorit iz Maryborougha mnogo rjeđi od zlata, što ga čini mnogo vrijednijim za znanost.