EKO PROJEKT
Gimnazijalci iz Čakovca skupljaju ambalažu i razmjenjuju odjeću, sve kako bi sačuvali okoliš!
Da mladi u Hrvatskoj mogu biti itekako osviješteni o zelenim temama i biti pokretači pozitivnih promjena svjedoči ekoprojekt "Staro za novo" učenika Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec. Kako kažu iz škole, ovaj je hvalevrijedan projekt nastavak niza aktivnosti koje škola provodi radi očuvanja prirode, a objedinjuje recikliranje i odvajanje otpada kao ključnih čimbenika u okolišnoj održivosti.
U sklopu projekta "Zeleno nije samo moda!" na portalu Generacija.hr razgovarali su s profesoricama Helenom Zečar Lajtman i Vedranom Močnik koje su ujedno i voditeljice projekta. Govorile su o samoj ideji, reakcijama učenika škole, osviještenosti mladih o zelenim temama te važnosti poticanja mladih na veću aktivnost u području očuvanja okoliša.
"U svakodnevnom školskom okružju teško je bilo ne primijetiti plastičnu ambalažu koja se često koristi i zbrinjava na neprikladan način: uz dva snack-aparata i pekarnicu te obližnju trgovinu, u našoj školi koju polazi više od 600 učenika i u kojoj radi 70-ak zaposlenika broj plastičnih boca koje se bacaju na tjednoj i mjesečnoj bazi uistinu nije zanemariv. Te su boce često završavale u miješanom otpadu i zauzimale mnogo prostora. Budući da se od plastične i aluminijske ambalaže može dobiti povratna naknada, odlučili smo temeljitije proučiti ovaj problem i pokušati ga riješiti na profitabilan i ekološki prihvatljiv način, a najučinkovitijom idejom pokazala se mogućnost izrade specijaliziranog spremnika koji će se postaviti u prostorima škole. Time se učenicima i osoblju škole omogućuje vrlo jednostavno i bezbrižno odlaganje PET i ALU povratne ambalažu, a profit od "prodaje" ambalaže namijenjen je za potrebe učenika i opremu škole što dodatno motivira učenike na pravilno odlaganje otpada", započela je Zečar Lajtman.
FOTO: Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec
Sajam rabljene odjeće
Močnik je potom podijelila jedan šokantan podatak te pojasnila kako je došlo do ideje za razmjenu rabljene odjeće.
"Podatak da je tekstilna industrija druga na ljestvici najvećih zagađivača okoliša, odmah nakon naftne industrije, potaknuo nas je na aktivnosti koje mogu pozitivno utjecati na rješenje ovog problema. Sajam rabljene odjeće zapravo je prvi put bio organiziran u sklopu Erasmus+ projekta "Generation of Sustainability" u kojem je sudjelovala naša škola, i to kada smo bili domaćini susreta partnerskih škola i bavili se temom odvajanja otpada i recikliranjem. Sajam je izvrsno protekao, a ideja se toliko svidjela ravnateljici da me je potaknula na organizaciju swap partyja za sve učenike naše škole", rekla je ova profesorica.
Zanimalo nas je i koji je cilj projekta i na koji su način učenici sudjelovali u provođenju projekta.
"Svima je dobro poznat crni petak koji se očekuje s nestrpljenjem, a potiče nas na nepromišljeno trošenje i kupnju svega i svačega, pa i onoga što nam zapravo i nije potrebno. Kao odgovor na crni petak koji, dakle, potiče konzumerizam i brzu modu, u našoj Gimnaziji je početkom prosinca prošle godine organizirana zelena subota, pa je tako sklopu Hrvatskog i Europskog tjedna smanjenja otpada održan swap party, to jest, zabava zamjene odjeće koja ukazuje na važnost održive mode i smanjenja ekološkog otiska. Učenici su cijeli tjedan prikupljali svoju staru odjeću koja im je možda dosadila, ali je bila u potpuno nosivom stanju, a te su je subote dobili priliku zamijeniti, odnosno za sebe izabrati neki novi odjevni komad", rekla nam je Močnik.
Dodala je kako je većina odjeće pronašla nove vlasnike, a ono što je ostalo škola je donirala Centru za socijalnu skrb Čakovec koji pak ju je dao potrebitima. Organizacijom swap partyja, odnosno sajma rabljene odjeće na razini škole tako su izravno utjecali na smanjivanje količine tekstilnog otpada te učinili dobro djelo i radost sebi i drugima.
FOTO: Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec
Mladi pomoću tehnologije rješavaju ekološke probleme: 'Spojili smo znanje i ljubav prema Slavoniji'
Recikliranje plastike iznimno važno
Zečar Lajtman se potom osvrnula na gorući problem plastičnog otpada i važnost pravilnog recikliranja.
"Plastika je postala neizbježan dio naše današnjice i ne postoji segment života u kojem ju ne upotrebljavamo. Jeftina je i lagana, no dugo se razgrađuje u prirodi. Ipak, većina se plastičnih boca za vodu i gazirane napitke radi od polietilenskog-teteftalata (poznatiji kao PET) koji se, zapravo, može odlično reciklirati. Recikliranjem plastičnih boca smanjuje se ekološki otisak, no prema prikupljenim podatcima, Hrvatska je pri dnu ljestvice prema omjeru upotrebe i recikliranja plastike. Ove iznenađujuće činjenice navele su nas na razmišljanje. Cilj našeg projekta podizanje je svijesti o pravilnom zbrinjavanju otpada i adekvatnom odlaganju plastične i aluminijske ambalaže te iskorištavanje financijskog potencijala povratne ambalaže prikupljene u prostorima škole za potrebe škole", napomenula je naša sugovornica.
Kako bi realizirali svoju ideju, dodala je, učenici su sudjelovali na radionicama UPSHIFT u organizaciji programa Zabum (Za budućnost mladih) gdje su osvojili prvu nagradu i financijska sredstva koja su namijenili upravo izradi spremnika za povratnu ambalažu.
"U sklopu fakultativne nastave Robotika učenici trenutno osposobljavaju i unapređuju specijalizirani spremnik. MR. SmartBin, kako su nazvali spremnik, pametna je kanta za otpad koja korištenjem strojnog učenja i AI tehnologije na temelju fotografija otpada prepoznaje i sortira otpad prema vrsti i odlaže ga u odgovarajući spremnik. Time će učenicima i osoblju škole biti omogućeno vrlo jednostavno odlaganje PET i ALU povratne ambalažu, a dobivena sredstva od prikupljene ambalaže, kao što smo već spomenuli, bit će namijenjena za potrebe učenika i opremu škole", istaknula je ova profesorica.
FOTO: Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec
'Svi su učinili dobro djelo'
Zanimalo nas je kakve su reakcije učenika škole, koliko se učenika odazvalo i jesu li pozitivno reagirali na sam projekt.
"Odaziv učenika i profesora bio je veći no što smo očekivali – i kada je riječ o doniranju, ali i kada je riječ o biranju nošene odjeće. Svi sudionici sajma učinili su dobro djelo za zajednicu, za sebe i za okoliš. Naime, poklonivši odjeću koju više ne trebaju, druge su razveselili, posebice one težih socioekonomskim prilika, riješili se predrasuda o rabljenoj odjeći, osvijestili važnost čuvanja okoliša i dokazali da „staro“ itekako može biti „novo“. Da je swap party itekako bio uspješan, govori podatak da su učenici odmah zatražili i proljetnu zelenu subotu koja se održala u svibnju ove godine. Naime, ideja je bila napraviti proljetnu „inventuru“ ormara i istovremeno se pripremiti za predstojeće ljeto, izlete i maturalno putovanje i tako osvježiti svoj modni izričaj, ali i olakšati roditeljima upravljanje kućnim budžetom2, istaknula je Močnik.
Naime, velik broj učenika uključen je i zainteresiran za cijeli projekt.
"Dok se dio njih na fakultativnoj nastavi Robotika bavi usavršavanjem samog kontejnera kako bi automatski prepoznavao i brojio prikupljene boce, dio učenika usredotočen je na promoviranje projekta preko Vijeća učenika i Nastavničkog vijeća te edukaciju učenika putem radionica i predavanja. Također učenici su ti koji imaju brojne prijedloge kako bi se mogao iskoristiti financijski potencijal ovog projekta, stoga će se njihove ideje svakako uvažiti", nadovezala se Zečar Lajtman.
Na upit jesu li mladi danas dovoljno upoznati sa zelenim temama, klimatskim promjenama i očuvanjem okoliša te jesu li svjesni važnosti recikliranja, profesorica Vedrana nam je odgovorila:
"Mladi su danas upoznati sa zelenim temama, odnosno problemom klimatskih promjena i očuvanjem okoliša, no edukacija i konkretnih akcija nikad nije dovoljno. Bez obzira na to što se o svim ovim temama govori i uči u skladu s predmetnim kurikulumima i međupredmetnim temama na redovnoj nastavi, izbornim predmetima i fakultativnoj nastavi te izvanškolskim aktivnostima, ekologija, odnosno okolišna održivost područje je u kojem je najvažnija primjena usvojenih znanja, stoga konkretne aktivnosti, pa tako i recikliranje, u kojima mladi sudjeluju imaju najveću vrijednost: usvajaju model ponašanja koji će primjenjivati u svakodnevnome životu i prenositi ga u svoje kućanstvo, zajednicu i u konačnici, jednoga dana, svojoj djeci."
"Zaista se često iznenadimo koliko su učenici osviješteni kada su u pitanju ove teme. Cijela ideja o postavljanju spremnika u hol škole dolazi od strane učenika, što dovoljno govori u prilog njihovoj brizi za okoliš te svjesnosti koliko je važno recikliranje u današnje vrijeme", nadodala je Zečar Lajtman.
Osvrnula se na pozitivne rezultate i mnogobrojne prednosti ovog projekta te otkrila je li se povećao broj učenika koji recikliraju plastični otpad.
"Prednosti ovog projekta su mnogobrojne. Uz to što se njime pridonosi zaštiti okoliša posebnim odvajanjem i recikliranjem PET ambalaže, isto tako podiže se svijest učenika, profesora, djelatnika škole, ali i građana o važnosti očuvanja okoliša. Također, ništa manje važno, školi se ovim projektom osiguravaju stalni i neovisni prihod. Kako bi učenici i djelatnici škole razumjeli cilj i smisao projekta, provedene su edukacijske radionice kojima je cilj podučavanje učenika o pravilnom odlaganju povratne ambalaže te isticanje važnosti podizanja svijesti učenika i djelatnika škole o ekologiji i adekvatnom odlaganju otpada što direktno rezultira povećanim brojem učenika koji recikliraju plastični otpad", rekla je Zečar Lajtman.
FOTO: Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec
A što će biti s projektom dalje? Hoće li se i dalje provoditi? Močnik je naglasila kako projekt zapravo nema kraja – on traje do daljnjega.
"Sigurni smo da će učenici i nadalje skupljati ambalažu i razmjenjivati odjeću, ne samo u okviru školskih aktivnosti već da će to postati dio njihova svakodnevnog života, da će isto činiti i kod kuće i da će 'reciklirati' odjeću, to jest, mijenjati je, poklanjati, primati ili da će se, ako još nisu, odvažiti kupovati u second hand trgovinama. Kao ekološki osviještena škola neprestano idemo dalje, s novim projektima i aktivnostima, a trenutno smo, kao nositelji, započeli s provedbom Erasmus+ projekta "STEAM for Sustainability" u kojemu se bavimo zelenim vještinama i zelenim poslovima i izrađujemo chatbot koji će odgovarati na pitanja o okolišnoj održivosti", napomenula je naša sugovornica.
Swap party, dodala je, danas nije samo trend, to je zapravo već način razmišljanja, stil života koji promovira kružnu ekonomiju, smanjenje nastanka otpada, ali i kao pružanje otpora (ne)kulturi bacanja odjeće i konzumerizmu. Razmjenom se odjeća ponovno upotrebljava, a istovremeno se zadovoljava ona ljudska želja za nošenjem nečega nama novog. Na taj se način rješavamo odjevnih predmeta koji nama više nisu zanimljivi ili potrebni, a istovremeno možemo dobiti i nove, a sve to čuvajući prirodu.
Za kraj je uputila poruku svim mladima u Hrvatskoj, posebice učenicima koji žele pridonijeti očuvanju okoliša.
"Činite sve što je u vašoj moći, od malih stvari, primjerice, gašenja svjetla, uređaja, štedite papir kad god je to moguće, ne bacajte hranu, odvajate otpad, razmjenjujete odjeću, poklanjate igračke…Poučite svoje prijatelje, ukućane i školske kolege takvomu ponašanju jer samo odgovornim ponašanjem možemo doći do zajedničkoga cilja – da sačuvamo Zemlju i za sebe i za nove generacije", poručila je za kraj Vedrana Močnik.
*Tekst je objavljen u sklopu projekta "Zeleno nije samo moda!" kojeg financira Agencija za elektroničke medije.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.