upozorenje stručnjaka

Evo zašto nikad ne bi trebali preskočiti godišnji odmor

Autor

Direktno.hr

Vrijeme je godišnjih odmora. Tim povodom na portalu javno-zdravlje.hr stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objašnjavaju što je to umor, kako ga prepoznati, zašto nikad ne bi trebali preskočiti godišnji odmor te kako se odmarati.

17.07.2017. u 09:06
Ispiši članak

Što je to umor i zašto nastaje?

Umor je popratna pojava svake čovjekove aktivnosti koja smanjuje njegovu radnu produktivnost i negativno utječe na stav prema radu. Umor je zapravo mješavina subjektivnih osjećaja i objektivnih promjena koje djeluju na radni učinak.

S obzirom na vrstu rada, umor može biti psihička, kao posljedica intelektualnog rada, ili tjelesna pojava, kao posljedica fizičkog opterećenja pojedinih mišićnih skupina ili čitavog tijela (opći umor).

S obzirom na brzinu nastajanja, razlikujemo akutni i kronični umor. Prve znakove umora često je teško objektivno utvrditi, a upravo je to važno za ona zanimanja u kojima je potrebna velika koncentracija. Neki znakovi umora neprimjetno se nagomilavaju i pokazuju tek nakon duljeg vremena.

Simptomi umora

Ako ste primijetili:

– opadanje kritičnosti u radu,
– slabljenje pozornosti,
– promjenu ponašanja i raspoloženja (razdražljivost, lakše uzbuđivanje, sukobi s osobama iz okoline), tada se kod vas javljaju subjektivni znakovi umora.

Objektivni znakovi umora očituju se u:
– smanjenju radnog učinka,
– spontanim prekidima radne aktivnosti,
– učestalom mijenjanju brzine rada,
– funkcionalnim promjenama različitih organa (povećana potrošnja energetskih rezerva),
– poremećajima psihomotorne spretnosti (slabija koordinacija pokreta, pojava suvišnih pokreta tijekom obavljanja rada).

Izbjegavajte prekovremeni rad

Brojna ispitivanja o odnosu trajanja radnog vremena i umora pokazala su da je spontana brzina rada veća što je radni dan kraći. Radnik se tijekom dugog radnog dana aktivno brani od umora češćim prekidima i sporijim tempom rada. Produživanjem radnog vremena značajno se povećava negativno djelovanje umora. Za vrijeme umora produktivnost je niska, a energetska potrošnja povećana. Zato je i korist od skraćivanja radnog vremena to veća što je rad teži i što više umara.

Zašto ne treba preskakati godišnji odmor?

Nakupljanje umora tijekom godina dovodi do trošenja organizma i skraćivanja radnog života. Zbog toga se ne preporučuje prekovremeni rad jer on neminovno dovodi do nakupljanja umora i iscrpljivanja organizma. Sprječavanje umora jedan je od najvažnijih problema psihofiziologije rada.

Kako se odmarati?

Pasivno odmaranje sastoji se u relativnom mirovanju i prekidanju aktivnosti (sjedenju, ležanju, spavanju). Pasivni je odmor koristan kod jednostavnih, a teških poslova jer se na taj način najbolje odmaraju mišićne skupine koje su za vrijeme rada opterećene. Spavanje je više od običnog pasivnog oblika odmaranja i neophodno je u minimalnom trajanju 6-7 sati dnevno. Spavanjem se nadoknađuje potrošena energija i osigurava normalna funkcija organizma.

Aktivni je odmor pogodan kod lakših poslova, a naročito nakon pretežno intelektualnog rada. Provodi se razgibavanjem, šetnjama, sportskim aktivnostima (rekreacija, medicinsko programirani aktivni odmor).

Do umora može dovesti i nedostatak vitamina, minerala i drugih neophodnih tvari koji pomažu organizmu u suzbijanju umora. Stoga je potrebno osigurati dovoljan unos zaštitnih tvari u hrani.

U suzbijanju umora koriste se i različiti stimulatori koji mogu djelovati kemijski, fiziološki ili psihološki. Najčešće je u upotrebi kofein u obliku kave ili indijskog čaja (tein). Djeluje na rad srca i krvnih žila i, ako se uzima u umjerenim količinama, može olakšati intelektualni, ali i tjelesni, rad jer se osjećaj umora pojavljuje kasnije.

Opasni su stimulatori simpatikomimetici koji u prvom redu uklanjaju osjećaj umora što može dovesti do prekoračenja fiziološke granice i stanja premorenosti nakon kojeg je potreban mnogo duži oporavak nego nakon “običnog” umora.

Najuspješniji su psihološki stimulatori (pohvale, nagrade, takmičenja) koji podižu motivaciju i interes za rad. Osim toga, njihovom uporabom ne oštećuje se niti slabi organizam. Dobra motiviranost radnika za posao kao i njegovo zadovoljstvo najuspješniji su čimbenici suzbijanja umora.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.