Divovska hobotnica privukla veliku pažnju: 'Zaštićeno je manje od jedan posto otvorenog mora'

Na portalu Generacija.hr odlučili su kontaktirati Greenpeace u Hrvatskoj kako bi saznali više o tome zašto su se odlučili u ovu akciju, što sve podrazumijeva Sporazum o svjetskim morima, zašto poruka "More se čuvati mora", kakve su bile reakcije građana na divovsku hobotnicu, kako zaštita svjetskih mora, primjerice Sredozemlja posljedično utječe na naš Jadran te kako zaštiti bioraznolikost i očuvati mora za buduće generacije. 

"Odlučili smo se za ovu akciju iz nekoliko razloga: sav život na Zemlji ovisi o morima i oceanima, a oni nikad nisu bili pod većim pritiscima – klimatske promjene, onečišćenje plastikom, prekomjeran izlov te eksploatacija nafte i plina. Posljedice štetnog ljudskog djelovanja dovele su život u moru na rub ekološkog kolapsa. Iako Jadransko more ne pripada otvorenim morima koja su obuhvaćena Sporazumom o svjetskim morima, ono nije imuno na sve navedene izazove i također se sve teže odupire brojnim ekološkim pritiscima", za Generaciju je započela Petra Andrić, programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj.

Dodala je kako je povijesni UN-ov Sporazum o svjetskim morima usvojen prije godinu dana. "Vlade su se konačno složile da će stvoriti globalnu zaštitu oceana za buduće generacije – za dobrobit naše klime i života na planetu. Potpisala ga je 91 zemlja, a da bi stupio na snagu potrebno je barem 60 ratifikacija država članica. Hrvatska je pokazala progresivnost u prethodnim fazama donošenja Sporazuma, a zatim ga u rujnu 2023. i potpisala. Sada je vrijeme za korak dalje. Predstavnicima Vlade i Sabora Greenpeace je poslao dopis u kojem ih pozivamo da budu predvodnici u rješavanju ovog važnog svjetskog problema te dovrše postupak ratifikacije još ove godine", napomenula je aktivistica.

FOTO: Bojan Haron Markičević

'More se čuvati mora'

Pismeni apel popraćen je akcijom koju su 5. srpnja održali u Zadru, na svjetski poznatim Morskim orguljama, gdje su postavili desetmetarsku instalaciju hobotnice Billie, s porukom "More se čuvati mora", kao apel hrvatskoj Vladi da se potpisivanjem Sporazuma opredijelila za ispunjenje njegovog glavnog cilja, a to je uspostava globalne mreže zaštićenih morskih rezervata, što bi trebalo dovesti do zaštite najmanje 30 posto svjetskih mora do 2030. godine. 

Zanimalo nas je i to kakve su bile reakcije građana i cjelokupne javnosti na ovu akciju. S obzirom na to da je ljeto i sezona u punom jeku, poruka je sigurno došla i do brojnih turista.

"Turistička sezona na Jadranu je na vrhuncu i u ovo je vrijeme posjećuju brojni turisti iz cijelog svijeta. Hobotnica Billie koja nam je stigla iz Ujedinjenog Kraljevstva svakako je bila neuobičajena i neočekivana gošća koja je, unatoč tome što smo akciju održali rano ujutro, privukla veliku pozornost svih generacija ranoranioca, a isto tako i lokalnih i nacionalnih medija. Hrvatska je bila njezina prva destinacija u regiji srednje i istočne Europe, nakon čega je na sličnoj aktivnosti proteklog tjedna sudjelovala u Sloveniji", rekla nam je Andrić.

FOTO: Bojan Haron Markičević

Propusti u upravljanju morima

Iz Greenpeacea Hrvatska su dodali kako će UN-ov sporazum pružiti pravni okvir za rješavanje mnogih propusta u upravljanju otvorenim morima, služit će i kao putokaz za očuvanje područja visoke biološke raznolikosti te zabraniti dosadašnje štetne prakse. "U normalnim, prirodnim uvjetima oceani se lako mogu samoregulirati, no, nažalost, ljudski utjecaj značajno je narušio tu njihovu sposobnost. Trenutno je manje od jedan posto otvorenog mora zaštićeno", upozorila je naša sugovornica. Primjer novih štetnih gospodarskih praksi koje prijete životu u moru i izvan njega jest rudarenje u dubokim morima s ciljem eksploatacije rijetkih zemnih minerala, pri čemu se uništavaju žarišta biološke raznolikosti i dubokomorski organizmi. 

"Vlade u Ujedinjenim narodima konačno su se složile da će stvoriti globalnu zaštitu oceana za generacije koje dolaze – za dobrobit naše klime, za dobrobit morskog života i sigurnost hranidbenog lanca. Sada napokon možemo prijeći s razgovora na stvarne i konkretne promjene. Hrvatska bi, kao zemlja vrlo ovisna o moru, ovoj temi trebala dati prioritet. Kao članicu Koalicije velikih ambicija, pozivamo Vladu da što prije uputi prijedlog zakona o ratifikaciji u Hrvatski sabor, a Sabor da stavi ovu temu među prioritete i u što kraćem roku ratificira globalni sporazum", naglasila je Andrić.

Za kraj je dodala kako o zdravlju oceana ovisi stabilnost klime, a time i životi milijarda ljudi. "Oceani omogućuju polovinu kisika koji koristimo za disanje, apsorbiraju 90 posto viška topline klimatskog sustava i gotovo trećinu emisija metana i ugljičnog dioksida u atmosferu. Oceani su pluća Zemlje, a naša sudbina blisko je povezana sa sudbinom oceana. Stoga, more se čuvati mora", poručila je Petra Andrić za Generaciju.

*Tekst je objavljen u sklopu projekta "Priroda – ključ borbe protiv klimatskih promjena" kojeg financira Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.