PRADJED JE OTIŠAO, ON SE VRATIO
Dirljiva priča potomka Hrvata iz Perua: 'Osjetio sam da sam se vratio svojim korijenima'
Potomak Hrvata iz Perua, Alexis Samohod Saldaña, prije tri godine odlučio je preseliti u Hrvatsku – zemlju svojih predaka. Dirljiv trenutak doživio je kada je prvi put kročio na otok Hvar, odakle je njegov pradjed isplovio prije više od stoljeća.
Već neko vrijeme portal Direktno objavljuje priče potomaka Hrvata iz Južne Amerike koji su se vratili u zemlju svojih predaka. Ti hrabri ljudi ostavili su cijeli svoj život iza sebe i krenuli u avanturu upoznavanja zemlje koja je za njih osobno najčešće strana, ali istovremeno domaća, njihova. Nismo ni slutili koliko se zapravo njih, koji su treća, četvrta pa i peta generacija Hrvata, vratilo pod hrvatsko nebo. Nisu to samo mladi, već i stariji, ljudi pred mirovinu. Doselile su se i cijele obitelji, a imali smo slučaj gdje su se doselili čak i oni koji s Hrvatskom nemaju nikakve veze.
Ono što je zajedničko većini tih ljudi je neizmjerna ljubav prema ovoj zemlji. Dio toga ponijeli su iz svojih domova, gdje se Hrvatska uvijek spominjala, a priče o njoj prenosile su se s koljena na koljeno. Drugi dio te ljubavi nastao je kasnije, kada su krenuli upoznavati zemlju koja možda više nije onakva kakvom su je pamtili iz priča djedova i baka, već drugačija, moderna, idealna za miran život u Europi, gdje se u tri sata vožnje automobilom prolazi kroz ravnice, planine i morsku obalu. Upoznavanje s Hrvatskom za njih je avantura – otkrivanje onoga što se generacijama nije moglo prenijeti jer se život mijenjao, kao i njezini stanovnici i način života.
FOTO: Privatni album
Hrvatska putovnica olakšala mu je preseljenje
Još jedna u nizu takvih priča je i ona Alexisa Samohoda Saldañe (37) iz Lime, glavnog grada Perua, koji se prije više od tri godine doselio u Hrvatsku, zemlju svojih predaka. "U ožujku 2022. godine preselio sam se u Zagreb u potrazi za novim osobnim i profesionalnim iskustvima, sa željom da se ponovno povežem s hrvatskim korijenima. Inače sam stručnjak u području ljudskih resursa", priča nam Alexis koji je došao sam, ali uz bezuvjetnu podršku svojih roditelja. "Podržali su me kako bi obiteljska priča, koja je započela s mojim pradjedom, dobila nastavak. Naime, zahvaljujući tome što je moj otac prije više od 20 godina pokrenuo zahtjev kako bih dobio hrvatsku putovnicu, danas imam priliku biti ovdje", kaže Alexis, koji kao i mnogi potomci Hrvata ima hrvatske papire, što znatno olakšava preseljenje i zaposlenje.
"Moji korijeni potječu sa sunčanog otoka Hvara, mjesta koje je moj pradjed po ocu, Petar Dominik Jerolim Samohod Tocilj, napustio. Godine 1863., kao mladić, isplovio je svojim brodom na putovanje koje ga je odvelo preko oceana do luke Callao u Peruu, gdje je odlučio ostati. U Peruu je bio poznat kao Pedro Samohod i oženio se Trinidad Malpicom Porras, s kojom je imao troje djece, među kojima je i moj djed Nicolás", govori nam sugovornik o obiteljskoj priči i odluci pradjeda koji je, kao i mnogi u to doba, napustio Dalmaciju i krenuo "preko bare" u potrazi za boljim ekonomskim prilikama. Bio je angažiran i u društvenim pitanjima, kako bi se Hrvati u tuđini bolje povezali.
"Moj pradjed Petar bio je izuzetan čovjek. Osim što je bio trgovac i poduzetnik, bio je društveno angažiran kao prvi predsjednik Udruge 'Slava' u Limi", kaže Alexis. Riječ je o udruzi pod punim španjolskim nazivom 'Asociación de Beneficencia Slava en Lima'. Bila je to dobrotvorna udruga koju su 1906. godine osnovali Hrvati u Limi, a okupljala je članove slavenskog podrijetla, pretežno Hrvate. Danas je poznata kao Hrvatska udruga Dubrovnik ili Hrvatski klub, koji čuva kulturnu i društvenu baštinu te zajednice u Peruu. Uz sve to, pradjed je bio i vizionar te izumitelj.
FOTO: Privatna arhiva
'Uvijek mi je na umu bila priča mog pradjeda'
"Registrirao je patente u SAD-u za automatski snimač navigirane rute, što je bio svojevrsni GPS u to vrijeme, te patent 'zaštitnik brodova'. Njegovo ime spominjalo se čak u hrvatskim tiskovinama toga doba, gdje je bio priznat kao vođa slavenske zajednice u Južnoj Americi. To nasljeđe, koje spaja dalmatinske korijene i peruanska iskustva, obilježilo je moj identitet i moj put", kaže Alexis, čija je odluka da se doseli u Hrvatsku bila motivirana nizom čimbenika.
"Uvijek mi je na umu bila priča mog pradjeda i osjećao sam potrebu zatvoriti taj krug, prošetati istim krajolicima koje je on napustio i bolje razumjeti svoje korijene. Uz to, želio sam osobnu i profesionalnu promjenu. Imao sam potrebu izaći iz zone komfora u Limi i okušati se u novom okruženju koje mi pruža nove mogućnosti. Zagreb se pokazao kao savršen grad za spajanje ta dva cilja", priznaje naš sugovornik, koji u glavnom gradu već nekoliko godina stvara svoj novi život. "Hrvatska nudi izvrsnu kvalitetu života, sigurnost, dostupne usluge i krajolike koji oduzimaju dah na svakom koraku. To je zemlja koja spaja tradiciju i modernost, što mi je vrlo privlačno. Prilagodba nije uvijek bila jednostavna, osobito s jezikom koji još učim, ali iskustvo je vrlo obogaćujuće. Svaki dan pronađem novu stvar zbog koje cijenim odluku što sam ovdje došao", kaže iskreno.
FOTO: Privatni album. Alexis i djevojka Paulina
'Plan mi je ostati ovdje'
"Znam da mnogi Hrvati, osobito mladi, odlaze u druge europske zemlje u potrazi za prilikama. Dijelom ih razumijem jer sam i ja učinio slično kada sam napustio Peru. Međutim, u mom slučaju odluka da dođem u Hrvatsku bila je ispravna. Ovdje sam pronašao prostor za osobni rast, ponovno povezivanje s korijenima i nastavak obiteljske priče. Moj plan, zasad, je ostati", kaže te dodaje da je mir ono najbolje što Hrvatska za njega pruža.
"Najviše volim mir i način na koji se ovdje doživljava vrijeme. Zagreb, primjerice, grad je u kojem možete hodati bez žurbe i uživati u kavi na terasi. Volim putovati po zemlji, od dalmatinske obale do nacionalnih parkova – svaki kutak ima svoj šarm. Srećom, stekao sam dobre prijatelje, i Hrvate i strance koji su također odabrali ovaj kraj za svoj dom. Osim toga, moja djevojka Paulina je Hrvatica, a njezina podrška bila je ključna za moju prilagodbu. U slobodno vrijeme volim čitati, baviti se sportom i otkrivati nove gradove i sela u Hrvatskoj", rekao nam je Alexis te se prisjetio trenutka kada je prvi put stigao na Hvar, što je za njega bilo iznimno emotivno.
FOTO: Privatna arhiva. Alexis s roditelja
'Osjećao sam kao da zatvaram obiteljski krug'
"Jedan od najvažnijih trenutaka bio je moj prvi posjet otoku Hvaru, mjestu gdje je rođen moj pradjed. Šetajući njegovim ulicama i gledajući more s istog mjesta odakle je on krenuo na putovanje, bio je za mene duboko emotivan doživljaj. Osjećao sam kao da zatvaram obiteljski i povijesni krug, kao da su njegova odluka da ode i moja odluka da se vratim povezane nevidljivom niti. Bio je to trenutak ponosa i pripadnosti, koji me učinio bližim vlastitim korijenima", govori nam Alexis pokušavajući dočarati osjećaj ponosa koji je tada doživio. Premda je Hrvatska zemlja iz koje potječe njegova obitelj, roditelji su bili iznenađeni njegovom odlukom o preseljenju.
Carla iz Bolivije doselila se u Split: 'Ostvarila sam snove svog pradjeda Bračanina'
"Isprva su se moji roditelji iznenadili jer su znali da to znači da im više neću biti blizu. Osim toga, već sam imao stabilnu budućnost u Peruu: karijeru, krug prijatelja i obitelji. Odjednom sam odlučio početi sve ispočetka. Međutim, kada sam im objasnio razloge, razumjeli su i podržali me. Bili su ponosni što se povezujem s Hrvatskom i nastavljam priču koju je započeo moj pradjed. Za mog oca to je bilo posebno značajno jer je on prije više od dvadeset godina pokrenuo proces kako bih dobio hrvatske papire. Na neki način, moj dolazak ovdje je i kruna njegovog truda. Iako nam udaljenost teško pada, osjećaju da kroz mene i oni ponovno otkrivaju naše korijene", kaže nam Alexis za kraj.
*Tekst je nastao u okviru projekta 'Tko će ostati?' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.