'Često se osobe s invaliditetom susreću s nedovoljnom senzibiliziranošću javnosti'; evo po čemu se Hrvatska može ugledati na druge zemlje

Iz Udruge 'Prijatelj' na početku su za portal Generacijahr istaknuli da često pogrešno napisani nazivi u člancima mijenjaju sliku o udrugama s invaliditetom.

"Važno je osvijestiti ulogu Udruga osoba s invaliditetom u društvu. To nisu organizacije koje djeluju radi vlastitih interesa već su osnovane kako bi osobama s invaliditetom pomogle pri u ostvarivanju njihovih prava, aktivnostima i djelatnostima ih uključili u društveni život zajednice", rekali su i objasnili kakav je odnos države prema udrugama poput Udruge Prijatelj te misle li da bi država trebala biti angažiranija na tom polju.

"Već je odavno postalo jasno da velike riječi znače malo te da se njihov realan domašaj može iskusiti tek svakodnevnom praksom. Udruge osoba s invaliditetom značajan su segment dobrovoljnog sektora u Republici Hrvatskoj. Postoji velik broj udruga osoba s invaliditetom različitih prema vrstama i načinu organiziranja. U posljednje vrijeme dolazi do promjena u shvaćanju uloge i značenja udruga osoba s invaliditetom  i sve pozitivnijeg razvoja partnerskih odnosa vladinog i nevladinog sektora u Hrvatskoj.

Udrugu osoba s invaliditetom 'Prijatelj' Metković, država i nadležna ministarstva kontinuirano podržavaju i potpomažu pa tako na individualnom iskustvu možemo kazati da smo veoma zahvalni na podršci koju primamo", istaknuli su. 

Odnos društva u Hrvatskoj prema osoba s invaliditetom

Za Generaciju su odgovorili i kakav je odnos društva u Hrvatskoj prema osobama s invaliditetom te koji su zapravo najčešći problemi.

"Najčešći problemi vezani su uz nedovoljnu informiranost o mogućem ostvarivanju njihovih prava. Problem je jednako tako u neodgovarajućoj primjeni već postojećih propisa, neujednačenosti te neusklađenosti primjene zakona. Često se osobe s invaliditetom susreću s nedovoljnom senzibiliziranošću javnosti", naglasili su te dodatno objasnili kakav je status osoba s invaliditetom sada u vrijeme pandemije korona virusa i koliko je taj status zapravo narušen zbog svega toga.

"Zasigurno je cjelokupna situacija utjecala i na osobe s invaliditetom, samom činjenicom što su bile izolirane i neaktivne. Uzimajući u obzir da su njima društvene i radne aktivnosti od velikog značaja za psihološko stanje možemo kazati da su u i za vrijeme pandemije bile lošijeg raspoloženja. Svojim radnim navikama su se vraćali postepeno nakon što se situacija pomalo smirila". 

Prilagođenost institucija osobama s invaliditetom

Često se u u fokus javnosti dospijevaju termini poput diskriminacije osoba s invaliditetom kada su u pitanju određene institucije pa nas je zanimalo mišljenje koliko su zapravo danas državne institucije i bolnice prilagođene osobama s invaliditetom.

"Osobe s invaliditetom diskriminirane su svaki put kad ih se zbog njihova invaliditeta dovodi u nepovoljniji položaj u odnosu na druge građane. Tako uzevši, diskriminirani su svaki put kad ne mogu na ravnopravnoj osnovi s drugima sudjelovati u društvenom i kulturnom životu zbog nepristupačnih objekata ili im je onemogućen pristup zdravstvenim i obrazovnim institucijama ili zaposlenju”, rekli su iz Udruge osoba s invaliditetom 'Prijatelj'.

Istaknuli su i primjere iz inozemstva na koji se Hrvatska može ugledati kada su u pitanju osobe s invaliditetom.

"Prema razmjeni iskustava osobe s invaliditetom su u razvijenim zemljama točnije govorimo o susjednim zemljama su u lakšem položaju negoli u Hrvatskoj. 

Zapošljivost je veća kao i naknade koje se ostvaruju na temelju invaliditeta. Također vrijedi istaknuti stambena zbrinjavanja marginaliziranih skupina koje su u susjednim zemljama u fokusu već dugih niz godina.

Tako da ističemo - naknade, zapošljivost i stambeno zbrinjavanje", zaključili su iz UOSI Prijatelj.