Bila je prva serijska ubojica u Srbiji: Imala je okrutnu metodu, a žrtve pomno birala

Listajući stručnu literaturu o otrovima naišao je na babu Anujku, ženu rumunjskog podrijetla pravog imena Ana Dee, koja je tijekom 19. i 20. stoljeća živjela u tom selu, a za koju danas u razgovoru za BBC na srpskom kaže da je "prvi serijski ubojica u povijesti Srbije". Ozloglašena starica prodavala je otrov mušterijama širom Banata, a vjeruje se da je doprinijela ubijanju najmanje 50 ljudi, iako je 1929. osuđena na 15 godina zatvora za samo jedan dokazani slučaj, napominje Đarmati, autor knjige Baba Anujka, banatska vračara.

"Prodavala je takozvanu 'obojenu vodicu' na zahtjev i nema podataka da je nekoga otrovala osobno, a to je zapravo bilo ono što je u narodu poznato kao mišomor". "Bila je veoma jednostavna u radu: tražila bi težinu žrtve, dala bi mišomor, objasnila bi kako se napravi otvor i za koliko dana će umrijeti žrtva", rekao Đarmati. Ana Dee danas je "najznamenitija osoba iz Vladimirovca", iako se o njoj desetljećima nije pisalo ili govorilo, kaže lokalni povijesnima Mirčea Maran za BBC na srpskom.

Bila je poznata i u drugim krajevima tadašnje Kraljevine Jugoslavije, odnosno Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca zbog efikasnosti otrova koje je prodavala, opisuje Maran. "Ljudi su kod nje dolazili sa željom da se neko drugi razboli, poludi ili umre, ona bi za svaku kategoriju imala 'lijek'. Usluge od nje su tražili i poznati, ugledni ljudi, generali, ministri...", dodaje on. Iako vračare u 19. i početkom 20. stoljeća nisu bile neuobičajena pojava na teritoriji današnjeg Banata, Ana Dee bila je "najprofesionalnija od svih", kaže Marčea Maran.

FOTO:Screenshot/YouTube

Kako je radila, a kako pala?

Kako kaže, "zanat" kojim se bavila baba Anujka "nisu bile vradžbine, već kemija", iako iz povijesnih podataka i spisa ne može se zaključiti kako je uspela naučiti ovo zanimanje. Vladimirovačka trovačica imala je i "osobnu agenticu" Ljubinu Milankov, koja je bila "jako bitna" za njen posao, smatra Šimon Đarmati, autor jedine knjige o baba Anujki. Kod seoskog bunara su se navečer okupljale žene, a tamo se moglo saznati što se događa, tko gdje ide i što tim ženama rade muževi, kaže profesor kemije u mirovini.

"Ljubina je tamo išla i osluškivala, pa kad bi se neka požalila da joj muž pije ili je tuče, ona bi govorila da baba Anujka 'možda može pomoći', onako usput. Glas se o njoj prenosio od usta do usta, ali interesantno je da joj se nisu obraćali ljudi iz njenog sela. Naime, tako je imala prednost  nije znala tko će 'otići' i nije imala tu grižu savjesti", prepričava Đarmati. Baba Anujka se, pored prodaje otrova, bavila i vračanjem i proricanjem budućnosti, što je bogato naplaćivala. "Pljačkala ih je i nisam našao nigdje podatke o tome da je nekoj mušteriji istinski pomagala pravljenjem lijekova ili nečim sličnim", ističe Đarmati, koji je pet godina istraživao lik i djelo ozloglašene žene iz Vladimirovca.

Sve je počelo zbog sumnjive smrti Gaje Prokina, seljaka i zemljoposjednika iz Ilandže, sela u današnjoj općini Alibunar. Lokalna policija je u izvještaju iz prosinca 1927. navela da se sumnja da je preminuo uslijed nasilnog trovanja, navodi se u knjizi Šimona Đarmatija. Baba Anujka je privedena u svojoj kući u Vladimirovcu u travnju 1928. godine, što reporter lista Vreme opisuje u izvještaju sa suđenja pred Okružnim sudom u Pančevu naredne godine.

'Strahovito žilava i optimistična'

"Bilo je to jedne noći kada je strahovit pljusak otjerao sve živo u kuće. Selendra je spavala kao zaklana. Baba Anujka nije ni čula kada su se vrata otvorila. Pred njom su se stvorili žandarmi", navodi se. "Kad onda nisam umrla od zaprepaštenja, neću nikad", rekla je kasnije okrivljena starica pred sudom u Pančevu. Tadašnji beogradski list opisuje i vrijeme koje je provela u pritvoru, a Anu Dee oslikava kao "strahovito žilavu i optimističnu babu", koja "mirno očekuje pretres". "Ona zna da ne može biti osuđena na smrt, jer je već u dubokoj starosti. Ona ne mari za svijet. Jede sjajno, češlja kosu, šminka se, stavlja stalno puder na lice, pravi nove zube, kupuje nove haljine, kao da nije u zatvoru.

Posljednjih dana je vrlo lijepo ofarbala kosu. Pokazuje veliko zanimanje za promjene vremena, silno je raduje proljeće i priča kako još dugo misli živjeti, i čak ako bude osuđena, ona je sigurna da će i zatvoru odležati i opet otići na slobodu i sretan život", navodi se u tekstu Vremena. Suđenje je konačno počelo 7. lipnja 1929. godine, a ispred Okružnog suda okupilo se "više stotina" ljudi, mahom iz sela Vladimirovac i Ilandža, opisuje Šimon Đarmati u svojoj knjizi. Baba Anujka je u srpnju te godine osuđena na 15 godina zatvora zbog sudjelovanja u trovanju Nikole Momirova iz sela Ilandža nedaleko od Vladimirovca.

Otkriveno lice najozloglašenijeg serijskog ubojice u povijesti: Ovako je izgledao Jack Trbosjek

I Ljubina Milankov, njezina pomoćnica, osuđena je na osam godina zatvora, a njezino svjedočenje bilo je ključno za ishod suđenja. "Dobila je neku vodu, a od te vode venuo je i sušio se sve dotle dok jednog dana nije izdahnuo", kazala je Milankov, priznajući vlastitu umiješanost i ulogu Ane Dee u ubojstvu.  Ana Dee je rođena kao Ana Draksin, a njeni roditelji su bili rumunjskog porekla. Iako nema podataka o točnom datumu njenog rođenja, krštena je 30. travnja 1844. godine. Udata je bila za Jozefa Dee, s kojim je imala troje djece. Đarmati dodaje da je govorila pet jezika, što je u to vrijeme bilo izvanredno.