Autonomna ženska kuća Zagreb: Nasilje nad ženama smatralo se privatnim problemom žena od kojih se očekivalo da trpe i šute

Različita lepeza usluga ženama i njihovoj djeci pruža se kroz savjetovalište i sklonište AŽKZ-a koje već 32 godine pomaže brojnim ženama. Odlučili smo saznati više o samom nasilju protiv žena u Hrvatskoj i o tome kako funkcionira Autonomna ženska kuća Zagreb. Odgovore smo potražili kod Neve Tölle iz AŽKZ-a.

"Misija i vizija Autonomne ženske kuće Zagreb je pružiti sveobuhvatnu podršku, pomoć i zaštitu od nasilja ženama i njihovoj djeci. Također se kontinuirano bavimo prevencijom nasilja protiv žena te se suprotstavljamo kršenjima ženskih ljudskih prava", započela je Tölle za portal Generacija.hr.

Sklonište AŽKZ-a, dodala je, otvoreno je prije više od 32 godine u vrijeme kada muško nasilje protiv žena nije bilo prepoznato niti normirano u hrvatskom zakonodavstvu.

"Tema nasilja protiv žena u to vrijeme predstavljala je tabu. Nasilje nad ženama smatralo se privatnim problemom žena od kojih se očekivalo da trpe i šute", napomenula je.

Aktivistice AŽKZ-a su osnovale prvi SOS telefon na području bivše države za žene koje su preživjele nasilje 1988. godine. Neva Tölle je s aktivisticama AŽKZ-a 14. prosinca 1990. godine skvotirala stan u gradskom vlasništvu te su u njemu otvorile prvo sklonište za zlostavljane žene na području Jugoistočne Europe.

Sklonište AŽKZ-a se nalazi na tajnoj adresi, te radi prema modernim europskim standardima i primjerima dobre prakse u skladu s međunarodnim i EU preporukama.

Godišnje nazove oko 2000 žena

"Ženama u savjetovalištu putem besplatnog telefonskog broja 08005544 radnim danom od 10 do 17 sati pruža se psihološko i pravno savjetovanje. Po potrebi odvjetnički tim ženama besplatno i stručno piše pravne podneske svih vrsta (npr. tužbe, žalbe, požurnice). Savjetodavka na telefonu AŽKZ-a pruža podršku bez osuđivanja, informira ženu o njezinim pravima, a žena samostalno donosi odluke o svom životu. U prosjeku savjetodavni telefon nazove od 10 do 15 žena dnevno, godišnje dakle oko 2000 žena", rekla nam je naša sugovornica.

Zanimalo nas je i koji su najčešći razlozi poziva.

"To su partnersko nasilje, razvod od partnera zlostavljača, problemi vezani uz izvršavanje roditeljske skrbi kada partner zlostavljač dobije skrbništvo, nasilje oca nad djecom, problemi s institucijama koji uključuju: dugotrajnost postupka, neprepoznavanje primarnog počinitelja nasilja od strane policije, neprofesionalan pristup i manjak senzibiliziranosti prema ženama od strane djelatnika institucija. Ženama koje nazovu besplatni broj 0800 55 44 radnim danom od 10 do 17 sati garantiramo razumijevanje, potpunu diskreciju i povjerljivost".

U skloništu ženama i njihovoj djeci pružaju: osnaživanje, siguran smještaj na tajnoj adresi, direktnu pomoć kroz individualni i grupni rad, psihosocijalnu podršku, besplatnu psihološku terapiju po potrebi, pravno savjetovanje i zastupanje na sudovima. Smještaj u skloništu je za žene i djecu besplatan, kao i nabava prehrambenih i higijenskih namirnica. Tajnost adrese i sigurna okolina stvaraju neophodnu slobodu i stabilnost za žene koje su preživjele nasilje kako bi poradile na svojim traumama i ostvarile siguran život bez nasilja uz stručnu podršku i pomoć naših zaposlenica i suradnica. Rad u skloništu uključuje i posredovanje između žena i institucija (socijalnih, pravosudnih, policijskih, zdravstvenih, odgojno-obrazovnih i drugih) u svrhu pomoći pri ostvarivanju njihovih zakonima zagarantiranih prava.

Pomoć i podrška za više od 54.000 žena

Tijekom više od 32 godine rada pružili su izravnu podršku i pomoć za više od 54.000 žena i njihove djece.

"Svakodnevno aktivno radimo na poboljšavanju javnih politika i zakonodavnog okvira vezano uz zaštitu žena od muškog nasilja kao i suzbijanju rodne diskriminacije, te kršenju ženskih ljudskih prava. Kontinuirano senzibiliziramo javnost o problemu nasilja protiv žena kroz medijski rad, javne akcije i kampanje", istaknula je Tölle.

Dodala je kako je tijekom više od 32 godine djelovanja AŽKZ značajno utjecala na jačanje zakonodavnog okvira u borbi protiv nasilja nad ženama.

Aktivistkinja Neva Tölle direktno je sudjelovala i doprinijela lobiranju i usvajanju sljedećih konvencija i zakona: ratifikaciji Istanbulske konvencije i donošenju Nacionalne strategije za borbu protiv nasilja nad ženama, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakona o ravnopravnosti spolova, Zakona protiv diskriminacije, Izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, Zakona o prekršajima i ostalim pravnim propisima važnim za zaštitu ženskih ljudskih prava.

Zahvaljujući aktivistici Nevi Tölle prepoznata je važnost zakonske zaštite tajnosti adrese svih skloništa te je odredba o osiguranju tajnosti adrese skloništa 2022. godine unesena u Zakon o socijalnoj skrbi. Rezultat rada i zalaganja AŽKZ-a dužeg od tri decenije doveo je do preokreta u percepciji javnosti o muškom nasilju nad ženama.

Kampanje za podizanje javne svijesti

AŽKZ vrlo aktivno i kontinuirano provodi različite lokalne i nacionalne kampanje s ciljem podizanja javne svijesti o problemu nasilja protiv žena te lobiranju za pozitivne zakonske promjene, a više o kampanjama možete vidjeti na poveznici.

Iako zakonodavni okvir za zaštitu žena postoji, saznajemo kako u praksi ima dosta problema.

"Usprkos ratifikaciji Istanbulske konvencije 2018. godine Republika Hrvatska konvenciju de facto nije implementirala. Institucije u Hrvatskoj ne prepoznaju rodno uvjetovano nasilje kao ono koje je usmjereno protiv žena samo zato što su žene. Nasilje se od strane institucija uporno nastoji objektivizirati na način da se ne ističe činjenica da su upravo žene često nesrazmjerno pogođene različitim oblicima nasilja koji predstavljaju tešku povredu ženskih ljudskih prava. Partnersko nasilje se često procesuira kao prekršaj a ne kazneno djelo, iz čega je razvidno da nije ostvarena specijalna ni generalna prevencija", rekla nam je Tölle.

Također, dodala je kako tijela državne vlasti u cijelosti zanemaruju načelo autonomije nenasilnog roditelja. U postupcima dodjele roditeljske skrbi nad malodobnom djecom prednost daju interesima nasilnih očeva na kontakte s djetetom, čak i u situacijama kada su djeca u otporu. Nažalost, ista praksa provodi se i u slučajevima kada se na sudu protiv oca vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela na štetu samog djeteta.

"Smatramo neophodnim provođenje potpune i dosljedne implementacije Istanbulske konvencije. Nadalje, nužno je potrebno provođenje najstrože penalne politike u sudskoj praksi, onemogućavanje institucionalnog nasilja koje žene prolaze nakon prijave nasilja te provođenje obvezne i redovite edukacije o rodnom razumijevanju nasilja nad ženama za predstavnike institucija. Na kraju pozivamo sve žene da smognu snage i izađu iz kruga nasilja. Ako ste žena i živite u nasilju a trebate podršku i pomoć nazovite besplatni broj telefona 0800-5544 radnim danom od 10 do 17 sati", poručila je za kraj Neva Tölle iz Autonomne ženske kuće Zagreb.

*Tekst je objavljen u sklopu projekta "Žene u 21. stoljeću- je li jednakost nedostižna?" kojeg financira Agencija za elektroničke medije.