Tomašević troši milijunske iznose za plave vrećice; Petek: Ako imamo njih, ne trebaju nam kante

Od sredine rujna je tako moguće na više od 500 lokacija u gradu kupiti specijalizirane vrećice volumena 10, 20 ili 40 litara po cijeni od 20, 40, 80 kuna za deset komada, odnosno po dvije, četiri i osam kuna po jednoj vrećici.

Prema novoj Odluci kojom se javna usluga sakupljanja komunalnog otpada usklađuje sa Zakonom o gospodarenju otpadom u RH, kante ne bi trebale biti više na ulicama i svakom ćošku do kud pogled seže, već na za to predviđenoj lokaciji. Za one koji s kantom nemaju gdje, predviđena je gradnja boksova, dok će se u centru Zagreba postavljati podzemni spremnici.

Osim što će se u oba slučaja trošiti golemi iznosi, infrastrukturni problemi koje Zagreb ima kada govorimo o sustavu za odvajanje otpada i dalje ovime nisu riješeni.

Umjesto kanti - kavezi s kantama

Umjesto kanti, grad će dobiti aluminijske bokseve u kojima će se nalaziti one iste kante koje su prethodno stajale na ulici, samo ovaj put u kavezu. Isto tako umjesto kanti u centru grada, imat ćemo takozvane podzemne spremnike, ali će onaj nadzemni dio ipak zauzeti određeno mjesto na površini, samo što će možda izledati vizualno privlačnije.

I dok je Grad time osigurao poslove tvrtkama koje proizvode vrećice, ali i tvrtkama koje će ugrađivati spremnike, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević ništa nije napravio po pitanju rješavanja gorućeg problema - a kamo ćemo sa svim tim silnim otpadom kojega ćemo sada masovno početi odvajati?

Grad i dalje nema riješeno pitanje zatvaranja odlagališta u Jakuševcu, a nema ni sortirnice ni nove kompostane, te se postavlja pitanje hoćemo li nakon postojećeg kaosa s odvozom otpada i njegovim zbrinjavanjem, zapravo dobiti još i veći (sjetimo se samo fotografija pretrpanih spremnika posljednjih mjeseci diljem Zagreba)?.

Tvrtka koja je u prvom mini nadmetanju, od tri odabranih, dobila posao proizvodnje vrećica je Weltplast d.o.o. iz Bosne i Hercegovine, ista ona tvrtka s kojom je surađivao pokojni gradonačelnik Milan Bandić, a s kojom je na kraju izbila afera oko lažnih oznaka za volumen koje su bile prikazivane i na žutim vrećicama za plastiku i metal, ali i na onim smeđima za biootpad.

Ista tvrtka sada je isporučila plave vrećice u koje će građani po novom stavljati mješoviti otpad. Kupovanje vrećica je zamišljeno kao varijabilan dio iznosa koji će građani plaćati ovisno o tome koliko mješovitog otpada prikupe , a na računima koje će Holding dostavljati građanima, ostaje svim kućanstvima jednak iznos za platiti, tj. 45 kuna.

Milijunski iznosi za plave vrećice

Holdingu smo poslali upit jer nas je oko navedenih vrećica zanimalo sljedeće: koji je iznos marže koju dobivaju trgovački lanci za distribuciju vrećica, koliko je vrećica dogovoreno za prvu isporuku i u kojem roku te za koju cijenu, ali i na koji način financijski opravdavaju uvođenje plavih vrećica, odnosno pitali smo ih jesu li radili studiju isplativosti.

"Okvirni sporazum za nabavu vrećica za miješani komunalni otpad sklopljen je sa tri gospodarska subjekta, tvrtkama Weltplast d.o.o., Quickpack Croatia d.o.o. i Optiplast d.o.o.

Sukladno odredbama Okvirnog sporazuma, po svakoj posebnoj isporuci sa odabranim tvrtkama provodi se postupak 'mini -nadmetanja'. Temeljem prvog postupka 'mini -nadmetanja' sklopljen je ugovor sa tvrtkom Weltplast d.o.o. na iznos 10,98 milijuna kuna jer je njihova ponuda na mini-nadmetanju bila najpovoljnija.

Ugovorom je propisano da će se s  Izvršiteljem sačiniti Terminski plan isporuke ovisno o potrebama Naručitelja. Temeljem potpisanog ugovora, tvrtki Weltplast poslane su dvije narudžbenice na ukupnu količinu od milijun rola. Do sada je proizvođač isporučio 500.000 rola. Obračun i naplata isporučene robe, sukladno Ugovoru, obavlja se nakon zaprimljenog e-računa od strane Naručitelja, a sve prema stvarno isporučenoj robi. Nakon što se ugovor izvrši u cijelosti, ovisno o daljnjim potrebama, može se pokrenuti novi postupak za sklapanje ugovora po okvirnom sporazumu.

Ugovori za distribuciju, skladištenje i prodaju standardiziranih vrećica za odvajanje miješanog komunalnog otpada potpisani su sa sljedećim trgovačkim lancima: Konzum, Spar/Interspar, Tisak, Inovine, Vrutak, Tekstilpromet, Nama, Kaufland, Prehrana, Kemoboja, NLK, Proming HCH, PPK Bjelovar, Tommy, Limes plus, Bajlo, DM, Prehrana. Lukada, Gracin usluge, Belapat, NTL, Narodne novine. Iznos marže je 3,7 posto", odgovorili su nam.

Na pitanje na koji način financijski opravdavaju uvođenje plavih vrećica, odnosno pitali smo ih jesu li radili studiju isplativosti, no odgovor nismo dobili.

Tko kome plaća i koliko - nema odgovora

Tražili smo i pojašnjenje - jesu li proizvođači plaćeni iz proračuna unaprijed ili raspodjela novca ide tek nakon što trgovački lanci prodaju vrećice? Ako je ovo potonje slučaj, koji postotak dobivaju tvrtke, a koji Grad, odnosno Holding? Odgovor na ključna pitanja nismo dobili.

Naime, zanimala nas je financijska računica - je li ovaj cijeli proces uvođenja plavih vrećica uopće isplativ, kako za Grad, onda i za same građane koji će narednih mjeseci morati izdvojiti poveći iznos običan komad plastike. Isti upit poslali smo i Gradu, a odgovor koji smo dobili nije sadržavao ključne informacije koje smo ih tražili.

Stoga smo potražili mišljenje gradskog zastupnika SDP-a Renata Peteka koji se posljednjih mjeseci puno bavi otpadom u hrvatskoj prijestolnici.

'Ako imaš vrećice, kante su nam višak'

"Vrećica je zapravo volumen, kroz nju se plaća količina otpada koji se u njoj nalazi i nema zemlje u Europi koja ima i vrećicu i kantu u koju ide ta vrećica. Ili imaš kantu ili vrećicu. Ako imaš nove vrećice, kante su nam višak", uvodno je kazao Petek za portal Direktno. Tvrdi da ovakva ulaganja nemaju financijsko opravdanje, niti kada je riječ o aluminijskim boksovima, ali ni podzemnim spremnicima.

"To je najgore rješenje jer je na kraju i privremeno, a opet imamo bokseve koji nagrđuju imovinu, koji će zauzeti parkirališna mjesta ili će se zbog njih betonirati zelene površine, tako da je to potpuno suludo, a još gore od toga je što bi građani to sami trebali financirati, a nude im se krediti koji će im opteretiti pričuvu više godina. Kada dođe do neke stvarne potrebe korištenja pričuve, oni neće imati novca zbog tih bokseva", navodi naš sugovornik i nastavlja:

"To je privremeno i to najgore moguće rješenje koje se moglo odabrati. U odnosu na boks, polu podzemni spremnici na primjer mijenjaju najveći boks što se tiče kapaciteta smeća, jer u njega idu četiri velika spremnika od 1100 litara na kotačićima. Znači, jedan polupodzemni spremnik mijenja četiri boksa, za kojeg gradnja neće koštati ispod 30 tisuća kuna. I opet se radi na kraju o običnoj kanti koja je u kavezu, tu nema ništa modernije ni sofisticiranije, dobit će se samo to da neće moći bilo tko baciti smeće jer neće kanta biti dostupna".

Scenarij velikog broja ilegalnih deponija

Ipak, upozorava, to ne znači da se neće dogoditi nešto puno gore: "Nastat će nevjerojatan broj ilegalnih deponija otpada po Zagrebu jer ako ljudima nešto nije praktično uređeno, ako im je nelogično, onda neće to samo tako htjeti slijediti kao uputu i pravilo koje se uvodi".  

Puno toga u postojećem sustavu ne funkcionira, a pretpostavlja da će se on uhodavati godinama. Dok se sve nepravilnosti u sustavu ne uklone i sve ne bude funkcioniralo besprijekorno, neprimjereno je, kaže, govoriti o kažnjavanju.

"A ne plašiti ljude s nekakvim kaznama od 500  kuna koje su propisane jer tu kaznu nitko ne može utvrditi, niti se može koristiti snimka kamere niti to može utvrditi bilo tko osim policije. A neće valjda policija dokazivati tko baca otpad?". 

Riječ je o kompleksnom problemu koji se nije mogao riješiti u godinu dana, ali ono što se moglo, moglo se educirati građane, podcrtava naš sugovornik.

A gdje je edukacija građana?

"Tek sad je krenula edukacija po kvartovima na kojima se okupi od 50-100 ljudi, a na kraju će to obuhvatiti nekakvih 1500-2000 ljudi, a odluka se odnosi na 400.000 korisnika. Potpuno se zanemarila edukacija i ono najvažnije da se ljudima govori koja je dobrobit odvajanja otpada, što se s tim otpadom događa, ima li Čistoća dodatan trošak ili profitira na otpadu, kao što primjerice profitira na papiru kojeg prodaje i ostvaruje dodatan prihod, dok primjerice za plastiku ima trošak zbrinjavanja jer nemamo sortirnicu.

U godinu dana ljudima se moglo objasniti u kojem smjeru se ide i što se želi postići u sljedećem periodu jer će i ovi podzemni spremnici ugrađivati da ne kažem godinu dana, a dok se riješi cijela infrastruktura potrajat će nekoliko godina. Bitno je krenuti u dobrom smjeru i da je svaka odluka zakonita, da ne pada na sudovima, da vrećice budu proizvod koji inspektorat neće povući s tržišta kao što je išao prijedlog neki dan jer one navodno imaju određene nedostatke ili da odluka o odvozu bude po bilo kojem segmentu nesukladna zakonu", govori Petek.

Ako ljudi shvate da je grad čist i da je Čistoća efikasnija opet će im trebati neko vrijeme ako je sve logično i zdravorazumski posloženo i ima svoju svrhu i cilj. Treba puno ulagati u educiranje i objašnjavanje, a to je sve nešto što se nije radilo u ovom periodu, a moglo se", poručio je gradski zastupnik.