Putujete vlakom? Onda vas od petka u Zagrebu očekuje pravi kolaps

Popis vlakova koji neće voziti od 16. do 27. lipnja na relacijama Zagreb GK – Zaprešić i obratno, Zagreb GK – Savski Marof i obratno te Zagreb GK – Harmica i obratno putnicima je dostupan na mrežnim stranicama HŽ Infrastrukture te na kolodvorima i stajalištima na spomenutoj trasi.

Ostali vlakovi vozit će jednim kolosijekom na relaciji Zagreb Glavni kolodvor – Zagreb Zapadni kolodvor i obratno te se očekuju kašnjenja pojedinih vlakova.

Posebne regulacije prometa usklađene su s dinamikom izvođenja radova i planirane su povremeno, sve do završetka radova, a što se očekuje sredinom 2024. godine.

"Ispričavamo se putnicima zbog kašnjenja te molimo za razumijevanje jer radovi se izvode kako bi putovanje željeznicom bilo brže i udobnije", izvijestili su iz HŽ-a.

Ukratko o projektu:

Projekt "Obnova pruge na dionici Zagreb Zapadni kolodvor (uključivo) – Zagreb Glavni kolodvor (isključivo)" provodi se na kratkoj, ali jednoj od najprometnijih dionica u Hrvatskoj koja se nalazi na sjecištu koridora RH1 i RH2 i kojom na dan prođe oko 150 vlakova. Pružna dionica duga 3,5 kilometara iznimno je važna za međunarodni teretni i gradsko-prigradski prijevoz.

Obnova navedene dionice počinje od stajališta Kustošija, koje je obnovljeno prošle godine, pa do ulaza u Zagreb Glavni kolodvor.

Radovi obuhvaćaju:

• cjelovitu obnovu gornjega i donjega pružnog ustroja, što uključuje obnovu kolosijeka i zamjenu skretnica na području Zagreb Zapadnog kolodvora
• sanaciju mostova i izgradnju propusta
• izgradnju uređenih površina za pristup putnika
• radove na signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima
• modernizaciju željezničko-cestovnih prijelaza "Vodovodna" i "Republike Austrije"
• obnovu i zamjenu dijela sustava kontaktne mreže.

Procijenjena je vrijednost projekta 29,2 milijuna eura, a sredstva su u cijelosti osigurana iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Radove izvodi tvrtka Swietelsky d.o.o.

Po završetku radova na projektu vlakovi će tom dionicom moći prometovati brzinom do 120 km/h, podignut će se razina sigurnosti i interoperabilnost, a povećat će se propusna moć pruge i mogućnost prijevoza većeg broja putnika u dnevnome migracijskom prometu, kazali su iz HŽ-a.