Prometni stručnjak navodi tri glavna razloga zašto je Tomaševićev projekt prometnih tunela opasan

Lošije od gradskih prometnih problema su nestručni i neodgovorni postupci njihovog rješavanja. Nakon zatvaranja Stare Vlaške, prenamjene vitalne treće trake u ulici Gjure Deželića u biciklističku stazu te zatvaranja dijelova Masarykove i Preradovićeve, populističkih i stručno neutemeljenih prometnih mjera, koje su donijele više štete nego koristi, zamjenik gradonačelnika i vodeći ‘prometni stručnjak’ nove zagrebačke vlasti Luka Korlaet, iz naftalina je izvukao projekt povezivanja Donjeg i Gornjeg grada, izgradnjom sedam tunela dužine 3,6 kilometara i predstavio ga kao spasonosno rješenje za rješavanje gradskih gužvi, piše prometni stručnjak Željko Marušić za Autoportal.

Tomašević ima novu suludu ideju: Na stolu je novo prometno rješenje

Projekt iz 2007. napravljen je kako bi podržao kontroverzni "Projekt Cvjetni" i dobio podršku za izgradnju podzemne garaže i prenamjenu dijela pješačke zone u prilaznu voznu rampu.

Iako se tuneli čine atraktivnim rješenjem na prvi pogled, stručne strukture bivše vlasti i Ministarstvo prometa su odlučili odbaciti projekt zbog negativnih aspekata i "kontraindikacija" koje su bile zanemarene.

Razlozi zbog kojih je projekt odbačen

Razlozi zbog kojih bi projekt, koji bi donio koristi, ali još više štete je odbačen, su sljedeći:

1. Glavni zadatak u smanjenju prometnih gužvi kroz središte Zagreba je smanjenje broja vozila koja prometuju
2. Projekt tunela riskira premještanje gužvi i stvaranje sigurnosnih problema, osobito s porastom električnih vozila.
3. Investicija u tunele odgađa ključne prometne projekte, poput zagrebačkog metroa, koji bi dugoročno riješio probleme prometa u gradu.

Kad su prometni problemi grada Zagreba u pitanju, gradskoj upravi treba poručiti: "Nemojte nam više pomagati!", ističe Marušić.

Prijedlog rješavanja problema prometa u Zagrebu

Glavni prometni problem Zagreba je manjkav i preopterećen javni promet, nastavlja Marušić, zbog kojeg posebno do izražaja dolaze problemi cestovne infrastrukture ispresijecane željezničkom prugom i Savom te loša politika izgradnje i gospodarenja parkirališnim kapacitetima.

Marušić ističe ključne izazove i rješenja, koji obuhvaćaju potrebu za usklađenom prometnom politikom, jer neusklađenost između gradske i nacionalne prometne politike često dovodi do problema u upravljanju prometom u Zagrebu. Bolja koordinacija između lokalnih i nacionalnih vlasti trebala bi biti prioritet.

FOTO: Wikimedia Commons

Od velike, višestruke koristi bilo bi izmještanje Dinamovog stadion, odnosno izgradnja novog, po najvišim standardima na zagrebačkom prometno prstenu, uz istodobno povezivanje s javnim tračničkim prijevozom.

Ono što je postao gorući problem su velike prometne gužve, a rješenja trebaju uključivati denivelaciju  Slavonske avenije i kritičnih prometnih raskrižja Vukovarska – Heinzelova i Avenija Dubrovnik – Ul. Vječeslava Holjevca, te izgradnju Zagrebačkog rotora. Osim toga, treba razmotriti povećanje kapaciteta javnog prijevoza, te svakako promicati i subvencionirati rad od kuće kako bi se smanjila potreba za putovanjem.

Potrebno je poticati korištenje održivih oblika prijevoza

Potrebno je poticati korištenje bicikala, električnih bicikala i romobila kao održivih oblika prijevoza, ali to treba raditi promišljeno kako bi se minimizirale negativne posljedice po promet i sigurnost.

Prometni stručnjak ističe kako je nužno promijeniti način upravljanja parkiralištima, uključujući prelazak na tržišni model, ograničavanje vlasnika automobila da parkiraju na istom mjestu tijekom 24 sata te realnije određivanje broja parkirališta za invalide kako bi se spriječile zlouporabe.

Skandalozan sastanak Možemo! na kojemu se zagovara prometni kolaps u Zagrebu: Evo koji im je cilj

Rješenja trebaju biti cjelovita i sistemska, a ne parcijalna. Važno je razmotriti kako različne mjere utječu jedna na druge i osigurati da se postignu ciljevi održivog i učinkovitog prometa.

Ključno je da se prometni problemi Zagreba rješavaju stručno i sustavno, a prometni stručnjaci trebaju biti uključeni u donošenje odluka kako bi se postigli dugoročno održivi rezultati.