Prijepori u Gradskoj skupštini o nadgrobnom spomeniku Branku Lustigu

Riječ je o zaključku koji je predložio gradonačelnik Milan Bandić, a gradski zastupnici usvojili su ga većinom glasova. Ističe se da se Branku Lustigu spomenik podiže za izniman doprinos promicanju vrijednosti demokratskog društva, filmske umjetnosti i kulture razumijevanja među različitima na Gradskom groblju Mirogoj, u sjevernom djelu neposrednu uz Aleju velikana kao nastavak Aleje Hermana Bollea. Postavljanje spomenika financirat će Grad Zagreb, a troškovi iznose oko 500.000 kuna. 

Spomen - obilježje Branku Lustigu sukladno likovno - arhitektonskom projektu, projektantice Petre Tončić Lipovšak i kipara Petra Dolića, sastojat će se od postamenta dimenzija 280 x 370 centimetara, iznad kojega će biti postavljena skulptura koja se sastoji od dva vertikalna kamena bloka visine 250 centimetara. U vrh skulpture previđen je smještaj urne, s kamenim poklopcem s gornje strane.

Spomen-obilježje sastojat će se od dva vertikalna monolitna kamena bloka unutar kojih se pojavljuje svijetlo - filmska traka koja je obilježila život Branka Lustiga.

"Život je posvetio svjedočenju istine tako da efekt zrcaljenja ujedno gledatelja suočava sa samim sobom i prolaznošću, ali i tragom koji ostaje nakon života. Vizualno uklapanje u okoliš postignuto je skladom proporcija i pozicioniranjem prema putu i drvoredu", navodi se u zaključku.

Spomenik je zamišljen od crnog kamena. Na vrhu bloka kamena nalazit će se dva mjesta za urne.

U raspravi je nestranački zastupnik Tihomir Milovac rekao da nitko nema ništa protiv da se Branku Lustigu podigne spomenik, međutim ovo nije podizanje spomenika nego je to nadgrobni spomenik koji se podiže na Mirogoju. Problematičnim drži što taj spomenik sadrži dva mjesta za urne, pa to, kako je rekao, nije više spomenik Lustigu nego je to obiteljsko grobno mjesto i to onda tako treba i nazvati. 

Gradska zastupnica Nove ljevice Rada Borić rekla je da nitko ne spori zasluge Branka Lustiga, dapače vrlo su ponosni da je ova zemlja iznjedrila takvoga čovjeka, ali sporno je, je li podižu spomenik ili podižu spomenik na grobnome mjestu. "Više bih voljela da je prijedlog došao da ćemo mu izgraditi spomenik negdje u Aleji, evo recimo kraj Gandhija, možda bi mu bilo zgodno mjesto", kaže Borić.  

Branko Lustig rođen je u Osijeku 10. lipnja 1932., a umro je 14. studenoga 2019. u Zagrebu. Bio je hrvatski producent i glumac židovskog podrijetla. Tijekom Drugoga svjetskog rata bio je zarobljen u koncentracijskim logorima Auschwitz i Bergen-Belsen. Prvi je Hrvat koji je kao najbolji producent nagrađen dvjema filmskim nagradama Oscar i to 1993. za film Schindlerova lista te 2001. za film Gladijator. Dvostruki je dobitnik nagrade Zlatni globus.

Godine 1994. predsjednik Republike Hrvatske odlikovao je Branka Lustiga Ordenom kneza Trpimira za zasluge u promicanju međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske. Branko Lustig, često je govorio o svojim iskustvima iz koncentracijskih logora. Posljednjih godina je to činio u sklopu programa festivala Edukacijska jutra, utemeljena da bi se učenicima osnovnih i srednjih škola približila tragedija holokausta kako bi iz tog tragičnog razdoblja svjetske povijesti naučili više o poštivanju različitosti i prihvaćanju svakog čovjeka kao pojedinca koji ima osobno dostojanstvo. Držao je predavanja i na istaknutim hrvatskim i inozemnim fakultetima te je 2009. primio počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu za izniman doprinos filmskoj umjetnosti i međunarodnu promociju hrvatskog filma.

Na sjednici zagrebačke Gradske skupštine 2019., Branko Lustig proglašen je počasnim građaninom Grada Zagreba za izniman doprinos promicanju vrijednosti demokratskog društva, filmske umjetnosti i kulture razumijevanja među različitima, čime je trajno zadužio Hrvatsku i Grad Zagreb.