NSK

Povodom Sigetske bitke otvorena izložba o Nikoli Šubiću Zrinskom

Autor

Direktno.hr

Izložba "Nikola Šubić Zrinski i Sigetska bitka u nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici" u povodu 450. obljetnice glasovite Sigetske bitke otvorena u četvrtak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.
08.09.2016. u 19:27
Ispiši članak

Ravnateljica NSK Tatijana Petrić istaknula je kako se na jučerašnji dan odigrala velika bitka pod Sigetom između vojske Nikole Šubića Zrinskog i osmanskoga sultana Sulejmana, koji je preminuo pod Sigetom.

Podsjetivši kako je Nikola Šubić Zrinski zaustavio osmanski pohod na Beč, ocijenila je taj dan jednim od najvažnijih dana u europskoj povijesti. Sigetska bitka je spasila civilizaciju, rekla je ravnateljica NSK.

Po riječima predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Zvonka Kusića Nikola Šubić Zrinski je sinonim za hrvatsku državotvornu ideju. Iz imena Nikole Šubića Zrinskoga ne treba izostavljati oznaku Šubića, rekao je Kusić i dodao kako upravo taj pridjevak označava fizički kontinuitet hrvatske državnosti od dalmatinskih područja oko Šibenika pa sve do sjevernohrvatskih strana, gdje su se kasnije premjestili Šubići.

Kusić je podsjetio kako je ta velikaška hrvatska obitelj dala vladare i hrvatske vojskovođe te naglasio kako je primjerice Pavao Šubić bio hrvatski ban i gospodar Bosne i Huma.

Naglasio je i kako se njihova junačka crta provlači kroz hrvatsku povijest sve do Domovinskoga rata te dodao kako njihove slobodarske ideje žive i danas u nama.

Voditeljica Grafičke zbirke NSK Mikica Maštrović podsjetila je ulogu obitelji Šubića Zrinskih u prikupljanju znanja i širenju hrvatske kulture te naglasila kako je NSK ovom izložbom htio pokazati što knjižnica ima o Zrinskima.

Voditelj Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK Ivan Kosić naglasio je kako je ime Nikole Šubića Zrinskoga u hrvatskoj i europskoj povijesti ostalo zabilježeno po junaštvu i žilavoj obrani strateški važne utvrde Sigeta u donjoj Ugarskoj, tijekom koje je poginuo 7. rujna 1566.

Šubić Zrinski je bio vješt ratnik i srčan vojskovođa, rekao je dodavši kako je već kao dvadesetogodišnjak sudjelovao 1529. u obrani Beča, a 1542. spasio je postrojbe Ferdinanda I. u bitki pokraj Pešte.

Izložba se sastoji od književnih, likovnih i glazbenih djela koja su inspirirana opsadom grada Sigeta i hrabrim otporom branitelja višestruko brojnijem neprijatelju. Glavnina izložbe sastoji se od izabranih djela koja su dio Bibliothece Zriniane, knjižnice obitelji Zrinski, a koja se čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK.

Likovna ostavština koja je inspirirana junaštvom Nikole Šubića Zrinskog predstavljena na izložbi dio je fonda Grafičke zbirke NSK, dok su glazbena djela dio Zbirke muzikalija i audiomaterijala NSK.

Nema sačuvanih materijalnih dokaza o životu Zrinskih, jer je njihova cjelokupna imovina nakon propasti Zrinsko-frankopanske urote po carskoj naredbi 1671. zaplijenjena, posjedi opustošeni, a svi Zrinski zatočeni i smaknuti. Priča o njihovu životu ispričana je posredno, preko knjiga koje su prikupili. U tim knjigama se može doznati o Zrinskima. kojim su se jezicima služili, što su proučavali i kako su se obrazovali.

Povijesni izvori govore kako su knjige koje se danas čuvaju u NSK u Zagrebu prikupljane tijekom duljeg razdoblja i vjerojatno od više znamenitih plemića titule Zrinski. Pretpostavlja se da je prve knjige koje su postale dio knjižnice prikupio upravo Nikola Šubić Zrinski.

Hrvatski državnik i vojskovođa grof Nikola Šubić Zrinski rođen je oko 1508., a poginuo u junačkoj obrani borbi protiv Turaka 7. rujna 1566 jedan od najslavnijih velikana hrvatske povijesti. Ratovao je protiv Turaka još od svoje rane mladosti i prošao kroz mnogobrojne okršaje. Kao vješt vojnik istaknuo se već u svojoj 21. godini u obrani Beča 1529. pa ga je car Karlo V. nagradio tada konjem i zlatom. Osobito se proslavio 1542. kad je s 400 Hrvata spasio Peštu od sigurne propasti. Zbog junaštva i Jurišićeve potpore, kralj Ferdinand I. ga je 24. prosinca 1542. izabrao za hrvatskog bana.

Bio je oženjen Katarinom Frankopan, sestrom kneza Stjepana Frankopana Ozaljskog. U tom braku rodilo se mnogo djece. Kralj je Nikoli, za njegove vojne zasluge, darovao međimurje, s utvrđenim gradom čakovcem, koje se od 1546. nalazi u posjedu porodice Zrinski. Za vrijeme svoga banovanja, Zrinski je spasio "Ostatke ostataka" hrvatskog kraljevstva od sigurne propasti.

Izložba se može razgledati do 21. rujna.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.