Povjesničarka se složila s biskupom: 'To se besramno manifestira u glavnom gradu Hrvatske'

Na propovijed biskupa Šaška regirala je povjesničarka Vlatka Vukelić. "Niti jedna država u svijetu, koja je načelno demokratskih političkih načela, ne odnosi se prema svojim preminulim vojnicima na način kako se to besramno manifestira u glavnom gradu Hrvatske - Zagrebu. Demokratske države, bez obzira na državne i političke okvire u kojima su vojnici njihove nacionalnosti pogibali, u stanju je razumjeti različitost pojmova režim, pojedinac, žrtva. Stanje u kojem se nalaze grobovi preminulih pripadnika hrvatske vojske na Mirogoju pokazuje da još uvijek nismo ni mentalno ni politički izašli iz starih ideoloških okvira kojima je zajednički element bio kršenje ljudskih prava. Sada se to čini čak i kada su ti ljudi prah i pepeo, što je dodatni dokaz bešćutnosti, ali i zadrtosti. Pored takvih ljudi, osobu normalnih načela može biti samo strah", zaključila je Vukelić.

Podsjetimo, pomoćni biskup Šaško istaknuo je da su se kao i svake godinena na tom polju susreli u zajedništvu i poštovanju prema preminulima, u kojemu upućuju svoju molitvu za pokoj hrvatskih vojnika. Osvrnuo se na 'postojanu' nadu istaknuvši da ona nije ovisna o dobroj volji trenutnih političkih vlastodržaca, za koje također molie, nego je usidrena u pouzdanju u Boga, čija su vremena i vjekovi. Nada je krjepost koja drži život i u sadašnjemu življenju, koja se ukrižuje s etikom i društvenom zauzetošću.

"Možemo razumjeti ljude koji ne vjeruju u Boga i vječnost, koji nastoje iskoristiti zemaljski život tražeći ono što im donosi prolazne blagodati. I tada sve lako završi u sebičnosti i iskorištavanju drugih ljudi, u nasilju i nemirima, zbog nemara za šire obzore smisla. Mi znamo da su ti obzori i u njima, jer ih je Bog usadio u svakoga čovjeka; da žive kao čežnja za puninom, samo su ih prekrili, zatvorili srca i otupili savjesti pa ne vide i ne prihvaćaju tako razvidnu istinu. Jer, ovdje su pred svakim tako jasne činjenice: nalazimo se na polju na kojemu su pokopani ljudi. Točno nam je znano gdje su njihovi grobovi, znana su nam i njihova imena. Najprije ih je jedna zaslijepljenost i ludost maknula i srušila, a sada ih izdanci te iste ludosti zabranjuju napisati na njihovim grobovima. Uistinu, neshvatljivo", istaknuo je.

'Bilo bi lijepo da poštede hrvatski narod...'

"Premda s dubokim razočaranjem, a ipak oslonjen na Krista, nadu koja ne razočarava, već mi je duže jasno da ni dosadašnje zagrebačke gradske vlasti ni prijašnje ni sadašnja hrvatska državna vlast nisu željele i ne žele na ovo polje donijeti ljudskost, barem to. I bilo bi lijepo da poštede hrvatski narod od povremenih pretvaranja da je drukčije, a neki se prigodno predstavljaju i kao kršćani, štoviše kao promicatelji katoličkih vrijednosti. Jednako smo tako iskusili da u mijenjanju pristupa, da za probijanje oklopa neljudskosti u koji su se zatvorili ne pomaže iznošenje dokumenata, sučeljavanje argumenata, podastiranje svjedočanstava i raznih dokaza; organiziranje simpozija, okruglih stolova i iskrenih razgovora, jer u konačnici, sve to nevjerojatnom lakoćom sve to jednostavno prozovu 'političkom provokacijom. U vremenu u kojemu još nismo došli do dovoljnoga stupnja spremnosti za istinsku interpretaciju hrvatske prošlosti, već se javljaju glasovi onih koji kažu da nije dopuštena nikakva 'reinterpretacija', makar se radilo o grubim neistinama i o suprotnosti svemu što resi znanstvene i istinoljubive pristupe", upozorio je biskup.

"Očito treba otvarati i neke druge putove. Jedan je od njih svakako povezivanje s drugim europskim državama, u onome što neki s pravom zovu 'zajedničko europsko dobro'. Nažalost, i u Hrvatskoj se na Europu gleda skoro isključivo u svjetlu trenutnih europskih političkih naglasaka predstavnika Europske unije, ali Hrvatska ne bi smjela sebe izuzeti iz brige za Europu i za njezino dobro. Na tome tragu dobrodošla su nastojanja da se i ovo polje na glavnome groblju našega hrvatskog glavnog grada, u srcu Europe, jasno predstavi kao nedopustiva civilizacijska sramota svih koji ne dopuštaju postavljanje grobnih obilježja s imenima pokopanih".

FOTO: CROPIX

Osporavanja da tu nisu pokopani hrvatski vojnici

Šaško je istaknuo da je drugi put vezan uz odgoj i obrazovanje. "Čuju se osporavanja kako ovdje nisu pokopani hrvatski vojnici. Bilo bi pohvalno provesti Mirogojem djecu i mlade, jer su groblja velike učionice. Na ovo polje vrijedilo bi dovesti osobito srednjoškolce i studente i upoznati ih da su pokraj ovoga polja pokopani su njemački vojnici iz Drugoga svjetskog rata. I pokazati im na ulazu u taj dio groblja natpis: Deutscher Soldatenfriedhof - Njemačko vojno groblje. Ispod središnjega križa na njemačkome piše: 'Zum Gedenken der Kriegstoten des Zweiten Weltkrieges die auf diesem deutschen Soldatenfriedhof ihre letzte Ruhe fanden", a na hrvatskome piše: 'U spomen žrtvama Drugog svjetskog rata koje počivaju na ovom vojnom groblju'. (Primjećuje se da hrvatski tekst nije doslovan prijevod i da je u njemu ispušten pridjev 'njemačko' iz deutschen Soldatenfriedhof i da je formulacija drugoga dijela drugačija od njemačkoga: 'koji su na ovome njemačkom groblju vojnikā našli svoje posljednje počivalište'.)

Na tamošnjoj obavijesnoj ploči, uz riječi Alberta Schweitzera da su 'grobovi vojnika veliki propovjednici mira', na tri jezika piše da je na toj grobljanskoj površini u Drugome svjetskom ratu pokopano oko dvije tisuće "njemačkih vojnika" (deutsche Soldaten; 'German soldiers').Navodim to zbog činjenice da su to pokazatelji redovitoga stoljetnog ophođenja s mrtvim vojnicima u europskoj uljudbi. Vjerojatno će (se) netko od mladih pitati kako to da se može jasno naznačiti da su to njemački vojnici, a ovdje ne može da su hrvatski vojnici.

Povjesničarka razotkrila dvije sporne stvari oko Dana srpske kulture: 'Zdrava logika ukazuje...'

"Vidimo da su naši mladi otvoreni istini i da ih ne mogu jednostavno sputati besmislice i ideološke naplavine od ljudi koji istinu ne prihvaćaju, najčešće iz nekih sebičnih razloga. Mi znamo da postoje grijesi koje činimo mišlju, riječju, djelom i propustom. Ovdje je tako vidljivo do čega dovode grijesi propustom koji se tiču cijeloga naroda. Ti grijesi daju da se razvija korov nemira, podjela i sukoba. A mi molimo za pokoj dušama preminulih i za Božji mir u našim srcima, da se i dalje zalažemo za istinu, ustrajni i sigurni u nadi", zaključio je biskup Šaško u svojoj propovijedi.