FESTIVAL SVJETSKE KNJIŽEVNOSTI

Portreti književnika: Viktor Horvath i Vladimir Stojsavljević

Autor

Direktno.hr

Festival svjetske književnosti (FSK) nakladnika Frakture ugostio je u četvrtak u Zagrebu mađarskog književnika Viktora Horvatha, dobitnika Europske nagrade za književnost 2012. za roman "Tursko zrcalo", koji se hrvatskoj čitalačkoj publici predstavio u razgovoru s dramskim piscem i redateljem Vladimirom Stojsavljevićem u programu "Dvostruki portret".
08.09.2016. u 20:30
Ispiši članak

 

Goste je u Dvorani Mueller Kina Europe uvodno najavio glavni urednik Frakture Seid Serdarević, koji je kazao kako je razlog što su ta dvojica pisaca stavljeni u dijalog taj što se obojica u svojim djelima bave odnosom Turske, Zrinskih, Hrvatske i Mađarske u burno vrijeme 16. i 17. stoljeća, u čemu su obojica "ogromni znalci".

 Radnja Horvathova nagrađenog romana zbiva se u mađarskom gradu Pečuhu u vrijeme Sulejmana Veličanstvenog, na samoj granici otomanskog i habsburškog carstva. Roman je u nas objavljen u izdanju Naklade Ljevak i prijevodu Xenie Detoni.

 Horvath je kazao kako se taj roman nastavlja na tradiciju povijesnih romana, ali ne u sasvim klasičnom smislu, jer u njemu svijet nije crno-bijel, nije podijeljen na dobre i loše, kako nas uči tradicionalno povijesno obrazovanje.

Povijest viđena okom 'onog drugog'

 "U njemu sam se trudio skinuti tu optiku o povijesti koju su nam na neki način obrazovanjem utuvili, i konstruirati svijet koji je vjerojatno postojao, opisati kako su se ljudi osjećali, razmišljali i reagirali prije četiri stoljeća", pojasnio je pisac.

 To je nemoguće baš sasvim ostvariti, jer prošle su stotine godina, napomenuo je, no ako postoji šansa tome se svijetu primaknuti što bliže, on ju je nastojao iskoristiti istraživanjem arhiva, tekstova ondašnjih povjesničara, svetih onodobnih zapisa.

 U maniri pustolovnog avanturističkog žanra, Horvath kroz priču koja obiluje ljubavnim pripovijestima, ratnim obračunima, intrigama i pomirenjima, nudi kompleksnu rekonstrukciju Otomanskog carstva kao multinacionalnog i multikulturalnog društva. Roman je pisan iz turske perspektive, što pripovijesti ne samo da daje elemente začudnosti i humora, već knjigu pretvara u svojevrsnu interkulturnu raspravu.

 Pisac je otkrio kako se za tu metodu odlučio jer je želio pokušati vidjeti kako stvari vidi "onaj drugi". "Želio sam saznati kako je to biti musliman, čitati svete zapise i vjerovati u njih, proučavati otomansku administraciju i otkriti kako taj mehanizam funkcionira. Bilo je to za mene jedno fascinantno i zanimljivo iskustvo igre 'kako biti onaj drugi'", pojasnio je.

 Ispada da taj 'drugi' nije niti zločestiji, ni podliji ili okrutniji od nas, niti smo mi, u istoj situaciji, bolji, napomenuo je pisac, istaknuvši kako mi danas iskrivljeno vidimo onodobni svijet.

 "Naša je slika ondašnjeg svijeta da su se u ono doba konfrontirale velike zemlje i vjere. No, nije bilo tako; ondašnji ljudi nisu stvari tako vidjeli, nisu razmišljali o polovima, svijet nije bio dvopolan i sve je ovisio s kime si bio u trenutnom savezu, pa si tako mogao biti i na strani neprijatelja", napomenuo je.

 Viktor Horvath (Pečuh, 1962.) doktorirao je na Sveučilištu u Miškolcu, a od 2003. godine predaje teoriju poetike i srednjovjekovnu povijest na Sveučilištu u Pečuhu. Prevodi s engleskog, njemačkog i španjolskog jezika. Napisao je još putopis New Yorkom "Át avagy New York-variációk" (2004.).

Obitelj Zrinski kao cjeloživotna inspiracija

 Stojsavljević, koji se već trideset godina bavi povijesnom temom obitelji Zrinskih, kazao je kako se u pisanju o povijesnim ličnostima uvijek prvenstveno zanima za osobe, "no da bih znao pisati o nekoj osobi, moram puno znati i o vremenu u kojem je ta osoba mislila i radila, jer sve što je radila i živjela, bilo je u odnosu na taj trenutak".

 "Mene ne zanimaju mitovi, simboli i slavni spomenici; mene zanimaju priče i sudbine o kojima sve znamo, jer su one konačne; mene zanima po čemu se one tiču mojeg života i po čemu mogu biti paralelne onim stvarnostima koje mi danas živimo", kazao je Stojsavljević.

 Do danas je od 1992. napisao pet drama o Zrinskima; "Katarina Zrinska od Frankopana", "Odlazak", "Nikola Sedmi", "Kronika nestajanja", "Život bez imena". Sad se sprema napisati roman o Jeleni Zrinski.

 "Nakon četiri izvedene drame o Zrinskima, činilo mi se da vrsta žanra kao što su drame ne može pružiti mogućnost da prenesem sve ono što me tijekom tih svih godina proučavanja Zrinskih opteretilo i zanimalo", otkrio je.

 Redatelj, dramski pisac i romanopisac, Stojsavljević je dobitnik niza priznanja i nagrada za svoje predstave i dramske tekstove. Desetljećima se bavi organizacijom kulturnoga života, od multimedijalnih projekata, kazališnih predstava, do festivala poput Eurokaza, Tjedna suvremenog plesa i drugih, te je neko vrijeme obnašao funkciju pomoćnika ministra kulture.

 Vrlo zanimljiv razgovor dvojice pisaca na odlično posjećenoj tribini zaključio je Horvath, koji je svojim hrvatskim čitateljima poručio: "Nemojte ozbiljno shvatiti pisca; shvatite ozbiljno junake ali, prekinjem vas, nemojte im vjerovati".

 U Dvorani Mueller Kina Europe svoj su dvostruki portret u sklopu festivalskog programa dosad oslikali i Antonio Pennacchi i Slobodan Šnajder, te Ivan Lovrenović, a program će do nedjelje 11. rujna u Zagrebu ugostiti Adrianu Altaras i Julijanu Matanović, Marinu Stepnovu i Ludwiga Bauera, te Saskiu de Coster i Jasnu Jasnu Žmak.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.