Petek: Umjesto plastičnog cvijeća, donesite živu biljku koja će dugo krasiti grob. Preci vam neće zamjeriti, a potomci će vam zahvaliti na tome

"Želimo ukazati na probleme s kojima se suočavamo kada tijekom blagdana Svih svetih na grobljima stvaramo ogromnu količinu otpada od plastičnih lampiona što je velik ekološki problem koji možemo dijelom riješiti pažljivijim planiranjem što ćemo donijeti na grob. Obilazak najmilijih može se izraziti i drugačije, ne samo velikom količinom plastičnih lampiona upaljenih na grobovima. Isto je i s cvijećem, umjesto plastičnog cvijeća, donesite živu biljku koja će dugo krasiti grob. Preci vam neće zamjeriti, a potomci će vam zahvaliti na tome", poručio je Petek građanima.

Anamarija Prgomet istaknula je da prevencija i smanjenje otpada na svakom koraku mora postati naš prioritet, a to nije lak zadatak jer zahtijeva promjenu razmišljanja i navika.

"Obično prilikom kupnje proizvoda uopće ne mislimo da će kupnja, ili njezin dio, prije ili kasnije završiti u otpadu. Stvaranje dodanog otpada nije dobro, čak ni ako je obnovljiv. Stoga želimo potaknuti ljude da razmisle da se otpad stvara pri svakoj našoj aktivnosti i da sami možemo smanjiti količinu otpada. Naravno, ovo je dug proces promjene naših navika", istaknula je Prgomet.

Petek je rekao da su Hrvati uz Poljake na vrhu liste zemalja EU po potrošnji nadgrobnih svijeća i lampiona po broju stanovnika.

"Oko 50 posto ukupne količine otpada od lampiona prikupi se oko blagdana Svih svetih, kada u Hrvatskoj proizvedemo tone i tone plastičnog otpada od lampiona i cvijeća na grobljima. Točna količina nije poznata, no procjenjuje se da se radi o godišnjoj količini od oko 35 milijuna nadgrobnih svijeća te oko 20.000 tona otpada od lampiona", rekao je.

Istaknuo je kako je recikliranje otpadnih svijeća ekološki i financijski zahtjevno zbog složenih materijala od plastike, no otpadne grobne svijeće korisna su sirovina. "Gravimetrijskom analizom je utvrđeno da se otpadni nadgrobni lampioni sastoje od 52,27 posto parafina, 40,47 posto polimera (kućišta), 4,25 posto metala (poklopci) i 2,34 posto baterija", objasnio je Petek.

Smatra da rješenja za taj otpad mora ponuditi država, kao što je to učinila Slovenija. Kaže da se u Hrvatskoj ne stimuliraju ekološki prihvatljivije verzije lampiona, a trošak oporabe otpada se ne prebacuje na proizvođače,  nego ostaje jednicama lokalne samouprave.

"Nemaju svi gradovi ni sredstava niti rješenja za zbrinjavanje takve vrste otpada, pa plastika zagađena parafinom dijelom završava i na odlagalištima što dovodi do zagađenja tla, podzemnih voda i živućih organizama, uključujući i ljude. Rješenje bi moglo biti uvođenje naknade za zbrinjavanje koja bi se uračunala u cijenu lampiona. Ako bi se i poticale ekološki prihvatljivije vrste lampiona, mogli bismo kroz nekoliko godina promijeniti trend kod kupaca, korisnika", poručio je Petek.