Novi ravnatelj Instituta za turizam Damir Krešić najavljuje iskorake u radu

Krešić je dugogodišnji zaposlenik tog Instituta, a na dužnost ravnatelja stupio je krajem listopada, naslijedivši na tom mjestu dugogodišnju ravnateljicu Sandu Čorak.

Podizanje kvalitete znanstvenog rada i novo zapošljavanje

"Institut za turizam mora biti lider u povezivanju znanosti i prakse, odnosno u praktičnoj primjeni rezultata znanstvenog rada u turističkom gospodarstvu, pri čemu nam je važno i što je usporedna analiza Instituta i drugih društvenih instituta pokazala da smo u 2016. bili među vodećim znanstveno-istraživačkim ustanovama s područja društvenih znanosti prema svim važnijim pokazateljima", ističe Krešić.

Planira podići kvalitetu znanstvenog rada kroz veći broj objava u međunarodnim znanstvenim časopisima, povećanje broja istraživačkih projekata i stvaranje strateških partnerstva sa srodnim znanstveno-istraživačkim ustanovama iz zemlje i inozemstva.

Za te i druge planove bit će potrebno novo zapošljavanje i 'pomlađivanje', jer je Institut, kako kaže, kadrovski podkapacitiran, a kako proračunsko financiranje javnih znanstvenih instituta iz godine u godinu stagnira ili se smanjuje, za nove djelatnike trebat će osigurati nove izvore financiranja.

"Povećanje broja djelatnika traži i poboljšanje uvjeta rada odnosno adaptaciju postojećeg ili traženje novog prostora, o čemu je još rano govoriti, ali s obzirom da zgrada u kojoj trenutno radimo ni površinom ni infrastrukturnom opremljenošću ne zadovoljava potrebe i o tome moramo misliti", kaže Krešić.

Podsjeća da se Institut financira iz državnog proračuna i iz prihoda od vlastite djelatnosti, otprilike u omjeru 70 naspram 30 posto, pri čemu napominje i da im je Pravilnik o osnovama financiranja znanstveno-istraživačkih instituta iz 1997. jedno od najvećih razvojnih ograničenja u smislu financiranja.

Rezultati mjerenja održivosti i TOMAS ljeto do kraja godine

Od projekata i suradnje na međunarodnoj razini Krešić ističe dugogodišnje dobre veze sa UNWTO-om (Svjetska turistička organizacija) kroz program pridruženog članstva, pri čemu izdvaja zajedničku publikaciju o transformativnoj ulozi turizma u 21. stoljeću te osnivanje opservatorija održivog razvoja turizma CROSTO, u sklopu čega su do sada napravili preliminarno izvješće o dostupnosti indikatora održivog razvoja turizma u hrvatskim primorskim županijama kojim je definirano 14 indikatora koje treba pratiti, dok je druga faza u tijeku i odnosi se na mjerenje indikatora održivosti od čega će prvi rezultati biti do kraja godine.

Institut radi na izradi satelitskog računa turizma (TSA), za štio Krešić kaže da je dugotrajan i složen posao, i već dugi niz godina provode razna istraživanja kao podlogu za izradu TSA, koja je iznimno bitna za sagledavanje svih učinaka i utjecaja na turizam i turizma na nacionalnu ekonomiju.

"Prvi put smo napravili studiju izvedivosti satelitskog računa turizma RH 2007., a prvu TSA 2011., dok trenutno u suradnji s Ministarstvom turizma i Državnim zavodom za statistiku provodimo primarna istraživanja kojima se prikupljaju podaci nužni za izradu turističke satelitske bilance (TSA) u 2018.", najavljuje Krešić, naglašavajući dobru suradnju i s drugim domaćim institucijama te javnim sektorom, dok za suradnju s privatnim sektorom kaže da je zadnjih godina u stagnaciji i potrebno ju je unaprijediti.

Od strateških planskih dokumenata na kojima je Institut zadnjih 15-ak godina radio izdvaja Strategiju razvoja turizma RH do 2020. , TSA, istraživanje TOMAS-stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj i druge, s naglaskom da su osim na domaćem tržištu prisutni i u zemljama jugoistočne Europe (BiH, Crna Gora, Albanija, Grčka, Cipar i sl.)

Najavljuje i da će u prosincu ove godine predstaviti prve rezultate istraživanja TOMAS o ljetnoj potrošnji turista u Hrvatskoj ove godine, u vezi kojeg skreće pažnju da svaki put kada priprema provođenje TOMAS-a Institut ima problema s osiguranjem financiranja za to važno istraživanje.

"Radi se o jedinom istraživanju turističke potražnje i potrošnje, koje kontinuirano provodimo četiri desetljeća, čime se ne mogu pohvaliti ni znatno naprednije i bogatije zemlje. Zar nas, kao turističku zemlju, ne bi trebalo zanimati što turisti o nama misle, čime su zadovoljni ili koliko troše? U takvoj situaciji ne bi trebalo biti upitno provođenje istraživanja zbog nedostatka financiranja, ali je to problem s kojim se stalno srećemo, pa je tako zadnje istraživanje TOMAS ljeto 2014. provedeno isključivo zahvaljujući velikom entuzijazmu istraživača Instituta i zbog njihove želje da se, unatoč financijskim poteškoćama, nastavi kontinuitet istraživanja", kaže Krešić.

Za kvalitetan razvoj turizma potrebna međusektorska suradnja

Osvrnuvši se na turističku strategiju do 2020. te neke komentare da je već po donošenju 2013. bila zastarjela i u zaostatku s trendovima, Krešić kaže da su kritike te strategije često neopravdane.

"Ta je strategija kroz kvalitetno definirana razvojna načela i strateške ciljeve osigurala dobre preduvjete za dugoročno održiv turistički rast i razvoj hrvatskog turizma. Ministarstvo turizma je slijedom nje izradilo i više od 10 akcijskih planova kojima je cilj operacionalizacija Strategije, a ono što eventualno može biti predmet kritika je dosadašnji stupanj implementacije za što Institut nije zadužen, ali i tu treba biti objektivan i znati da je za planski i kvalitetan razvoj turizma potrebna intenzivna međuresorna suradnja što u Hrvatskoj nažalost potpuno izostaje", zaključuje Krešić.